Konačnu odluku o tome donose članice EU.
Sve govori da će Crna Gora do kraja juna od Evropske unije (EU) dobiti Izvještaj o ocjeni ispunjenosti privremenih kriterijuma u poglavljima 23 i 24 (IBAR), ali to se ne može sa stopostotnom sigurnošću tvrditi, jer konačnu odluku o tome donose zemlje članice EU.
“Vijestima” je sinoć rekao izvor iz Brisela, nakon što je Evropska komisija (EK) jučer uputila prijedlog IBAR-a Radnoj grupi Savjeta za proširenje EU (COELA).
Sagovornik je objasnio da će COELA o prijedlogu IBAR-a razgovarati “dva ili tri puta”, jer se to tijelo ne bavi samo Crnom Gorom, već i pregovaračkim okvirom za Moldaviju i Ukrajinu. Nakon toga će, kaže, prijedlog IBAR-a, uz primjedbe tog tijela, biti upućen “višoj etaži” – Komitetu stalnih predstavnika vlada država članica (COREPER II).
Izvor kaže da potom slijedi “ministarski nivo” na kojem, ističe, uglavnom “nema iznenađenja” i gdje države članice glasaju bez pogovora.
“Nakon toga slijedi međuvladina konferencija. Na njemu dvije strane usvajaju IBAR i konačne standarde. Tada je proces završen“, kaže sagovornik.
Skupština Crne Gore usvojila je kasno sinoć izmjene i dopune preostalih pet “IBAR zakona”. Usvojene su izmjene i dopune zakona o sprječavanju korupcije, oduzimanju imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom, medijima, nacionalnom javnom emiteru – Javnom medijskom servisu Crne Gore i audiovizuelnim medijskim servisima.
Ranije u četvrtak usvojeno je sedam “IBAR zakona” – o lobiranju, o sudovima, o Sudskom savjetu i sudijama, o Centru za edukaciju pravosuđa i Državnom tužilaštvu, o Specijalnom državnom tužilaštvu, o Državnom tužilaštvu i o Zakonu o krivičnom postupku.
Potpredsjednik Vlade Momo Koprivica je u jučerašnjoj raspravi o Prijedlogu zakona o oduzimanju imovine stečene krivičnim djelima rekao da je krajnji cilj uvođenje građanskopravnog modela kada je u pitanju oduzimanje imovine.
U sadašnjem zakonu, kako je pojasnio, usvojen je kazneni model koji je pokazao “ozbiljne nedostatke u dužini trajanja, što je demotivisalo lica koja vode ove postupke”.
Koprivica je naveo da je razlika između dva modela u teretu dokazivanja porijekla imovine i u tome što se građanskopravni model, nakon određene faze, vodi nezavisno od krivičnog postupka i ne zavisi od njegovog ishoda. . .
“Tada bismo mogli objasniti kako (bivši glavni specijalni tužilac Milivoje) Katnić, nad kojim suze teku, gradi kuću od milion eura u Bajramovici”, rekao je on.
Koprivica je rekao da je “miljenica bivše vlasti”, direktorka Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Jelena Perović, “protiv zakona stavila u džep 13.000 evra”. Tvrdi i da su “gospoda iz magistra inženjera i Bemaxa, finansijeri partija bivše vlasti, koji se bave kriminalom”, oštetili državni budžet.
On je najavio da je formalni vlasnik Bemaksa Veselin Kovačević 1. jula 2022. godine prenio vlasništvo nad tom kompanijom na Ivana Ubovića, sina Ranka Ubovića, za 750.000 eura.
“Kovačević je osnovao kompaniju Bemax 2007. godine sa početnim kapitalom od 12.000 eura. Nakon toga je uplatio još jedan depozit, 300.000 eura, a zatim je prebacio sredstva od 437.000 eura. O svemu postoji dokumentacija… Kada se sve sabere, dobija se nominalna vrednost od 749.000 evra. Toliko je to kapital. A ovaj se prodaje za 750.000 eura. Takvo preduzeće prodato je za samo 750.000 eura. A gdje je tajna? Vidite malu razliku između nominalne vrijednosti i ove ostvarene vrijednosti. Sve da platim mali porez”, rekao je Koprivica.
Obrazlažući predložene izmjene Zakona o sprječavanju korupcije, Koprivica je rekao da ni taj zakon nije idealan i da tek predstoji ozbiljan rad na njegovoj dodatnoj reformi.
Međutim, postojale su hitne potrebe, što je diktiralo neophodnost ovog brzog rješenja”, najavio je on.
On je naveo da se jedna od najvažnijih promjena odnosi na proširenje kruga javnih funkcionera, pa su sada tu javni bilježnici, javni izvršitelji, stečajni upravnici…
On je rekao i da je precizirana opasnost po javni interes, što ukazuje na postojanje korupcije, čime se otklanjaju neki nedostaci u primjeni zakona.
Ministarka kulture i medija Tamara Vujović rekla je u raspravi o medijskim zakonima da su oni “prioritet svih prioriteta” i poručila da se država “brani i gradi na medijskom polju i zdravom medijskom zakonodavstvu”.
Ona je kazala da se na ove zakone dugo čekalo i da je zbog toga Crna Gora suspendovana iz evropskog programa “Kreativna Evropa”. Ona je navela da ovi zakoni ne podržavaju tvrdnje pojedinih zastupnika da su novi, jer su već predstavljeni javnosti u Briselu, gdje je rečeno da su zadovoljni i da ih ne treba mijenjati bez odobrenja. EK.
Nakon toga, podsjetila je, sada je Evropski pokret dobio amandmane koje je odobrila EK, o kojima su na sjednici Vlade bila različita mišljenja.
“Nije tajna da ministri iz moje stranke imaju različita mišljenja”, podsjetila je.
Potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić i niz ministara iz Demokratske Crne Gore – Dragan Krapović (odbrana), Danilo Šaranović (unutrašnji poslovi) i Vujović – govorili su o izmjenama medijskih zakona, u dijelu koji se tiče Javnog servisa. Predloženim izmjenama predviđeno je da se za izbor direktora RTCG umjesto deset traži pet godina radnog iskustva i da se javnom servisu vrati oglašavanje u udarnom terminu.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković ocijenio je da bi usvajanjem predloženih rješenja privatni mediji uzeli “velike pare koje im je obezbijedila prethodna vlast DPS-a”.
Deo opozicije je na početku jučerašnjeg skupštinskog zasedanja zatražio da predloge dva Vladina zakona nastavi da “brani” ministar pravde Andrej Milović, a ne potpredsednik Izvršne vlasti Momo Koprivica. Vlada je u četvrtak navečer odlučila da umjesto Milovića poslanik bude Koprivić jer je ministar pravde prihvatio amandman (tehničke prirode) na jedan od zakona bez znanja izvršne vlasti.
DPS i Socijaldemokrate (SD) napustili su raspravu o zakonima o sprečavanju korupcije i oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalom i vratili se na sjednicu kada je počela rasprava o medijskim zakonima.
Poslanik DPS-a Andrija Nikolić rekao je da je praksa bez presedana da se tokom rasprave mijenja predstavnik predlagača, te da je nepoštovanje “vrijednih ljudi iz Ministarstva pravde koji su godinu dana radili na zakonima”.
“Vlada pokušava da od svojih ministara napravi ‘marionete’ koji nemaju integritet i autonomiju predviđenu Ustavom i Poslovnikom o radu Skupštine, da dođu u parlament i prihvate amandmane”, rekao je on.
Sedam “IBAR zakona” koje je Skupština usvojila u četvrtak upućeno je juče na potpis predsjedniku Republike Jakovu Milatoviću.
Prema Ustavu (čl. 94), šef države je dužan da zakon proglasi u roku od sedam dana od dana donošenja, odnosno tri dana ako je zakon usvojen po hitnom postupku, ili da ga vrati Skupštini na ponovno razmatranje.
Predsjednik je dužan da najavi ponovo usvojeni zakon.
