Internet Freedom Meet (IFM) kojeg uz podršku Evropske unije organizira Balkanska istraživačka mreža (BIRN) i ove je godine okupio stručnjake iz različitih sfera društva kako bi diskutovali o stalnim i novim izazovima u online sferi. David Geer, šef Delegacije Evropske unije u Sjevernoj Makedoniji, smatra kako rješavanje internet izazova zahtijeva uključivanje cijelog društva.
„Oni nisu samo izazovi za vlade s kojima se treba uhvatiti u koštac, već za sve nas i sve relevantne adrese upravljanja internetom, od privatnog sektora, vlade, akademske zajednice, tehnoloških kompanija, do civilnog društva i medija“, rekao je Geer.
Govoreći o temeljima, posljedicama i rješenjima za zloupotrebu podataka na internetu, kosovski komesar za informacije i privatnost Krenare Dermaku kaže kako je prvi korak naučiti građane osnovu pretraživanja interneta. Savjetuje da nikada ne smijemo pristati na davanje pristupa svim kolačićima (cookies), jer to znači davanje pristupa svim svojim informacijama dok u isto vrijeme korisnik najčešće ne zna gdje su ti podaci otišli i kome.
Novinarke koje su na Internet Freedom Meet skrenule pažnju i na rodno nasilje sveprisutno online i najčešće usmjereno na seskualnu slobodu žena, govorile su kako danas na hiljade muškaraca dijeli intimni sadržaj djevojaka i žena bez njihovog dopuštenja. Žrtve su nerijetko maloljetne osobe, što je dodatni motiv uključenja tužilaštava. Tako je nedavno, kako su navele, nekoliko vođa grupa s Telegrama uhapšeno u jednoj od akcija.
Kako je rečeno tokom IFM-a Telegram je aplikacija privlačna za one koje imaju namjeru kršiti zakon, učestvovati u stvaranju ili pridruživanju ekstremističkim grupama ili su dio ogromnih mreža za širenje dezinformacija.
Anonimnost, zaštita razmjenjenih poruka i manjak kooperativnosti vlasnika Telegrama sa lokalnim tužilaštvima doprinosi popularnosti aplikacije, koja kao alat može biti korišten benigno i izuzetno pozitivno, ali je do sada nanio mnogo štete osobama i društvu u cjelini, zaključuju stručnjaci na konferenciji BIRN-a.
Stroga regulacija za upotrebu vještačke inteligencije, kako je rekao ekspert Arvin Kamberi, možda nije najbolje rješenje, ali dugoročno gledano u monopolu nad znanjem AI može postati problem.
S druge strane, učesnici u Skoplju su razgovarali i o potrebi i razlozima za korištenje javnih nadzornih kamera, što mora biti strogo regulisano, kao i način na koji se podaci sa kamera koriste.
Na kraju, panelisti iz regije su se dotakli problema izbora i predizbornih kampanja koji sve češće prolaze kroz izazove dezinformacija pa i korištenja vještačke inteligencije u svrhu srozavanja integriteta institucija ili političkog protivnika.
IMF je završen prezentacijom BIRN-ovog projekta “Reporting Digital Rights and Freedoms” s naglaskom kako se može ostvariti saradnja s nezavisnim ekspertima i institucijama.
Post Views: 12
