Nakon što program rodnih studija prođe Fakultetsko vijeće, zatim kroz složen proces evaluacije na Sveučilištu u Zagrebu, koji uključuje proces recenzije (2 strana i 1 domaća recenzent), te na Vijeću društveno-humanističkih područja i Senatu Sveučilišta u Zagrebu, predstoji još konačna odluka Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, kako bismo službeno završili proces akreditacije programa i krenuli s pripremama za upis na novi studijski program, ističu u FFZG-u. out.
Dolores Grmača, prodekanica za studijske programe i cjeloživotno obrazovanje na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, ističe da je program rodnih studija vrlo raznolik i bogat, kako na sadržajnoj tako i na disciplinskoj razini.
Pored 28 izbornih predmeta i seminara – od nauke o književnosti, kulturologije, medijaologije i muzeologije, preko filozofije, antropologije, istorije, psihologije, pedagogije i sociologije, do queer lingvistike i psihoanalize, studenti će upisati i tri obavezna predmeta: Feministička teorija (u 1. semestru), Rodna istorija (u 2. semestru) i Feministička metodologija (u 3. semestru).
Ovi obavezni predmeti čine i okosnicu studijskog programa, a nakon toga se u 4. semestru izrađuje diplomski rad. Takođe, neki od seminara biće vođeni na stranim jezicima, na primer na engleskom i italijanskom, rekao je Grmača.
Na godišnjem nivou planiraju da upišu 20 studenata, ali će do 30 studenata moći da sluša predavanja i seminare.
Program će izvoditi profesori Filozofskog fakulteta u Zagrebu, budući da fakultet, napominje, ima izuzetne kadrovske kapacitete i brojne stručnjake iz područja rodnih studija, a riječ je o njih tridesetak s gotovo svih odsjeka taj fakultet.
Program je namijenjen svima koji su završili dodiplomski studij na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, preddiplomski studij društveno-humanističkih znanosti na Sveučilištu u Zagrebu, preddiplomski studij društveno-humanističkih znanosti na drugim sveučilištima u Hrvatskoj. i zemlje Evropske unije i regiona.
Oni će moći da rade u oblasti ljudskih prava
Univerzitetski magistri i magistri rodnih studija moći će da rade u oblasti ljudskih prava, zatim u državnim službama i državnim institucijama koje se bave pravima žena i manjina, u domaćim i međunarodnim nevladinim udruženjima i organizacijama koje se bave rodom. pitanja, kao što su arhivske ustanove, dokumentacioni centri, biblioteke, udruženja žena i LGBTIQ+, u novinarstvu i medijima, umjetničkom i kulturnom sektoru, sindikalnim i pravnim organizacijama i organizacijama koje se bave migracijama i izbjeglicama, posebno u nauci i obrazovanju.
“Iako su diplomci rodnih studija tradicionalno zaposleni u javnom sektoru, njihova specifična znanja i vještine čine ih sve privlačnijim poslodavcima u privatnom sektoru koji njeguju društvenu raznolikost i inkluzivnost (npr. glavni službenik za različitost, službenik za rodnu ravnopravnost, itd.)” kaže Grmača.
Rodne studije se pojavljuju na svjetskim univerzitetima (prvenstveno u zapadnim zemljama) od 90-ih godina prošlog vijeka. U Hrvatskoj, kažu s Filozofskog fakulteta, trenutno ne postoji kompletan studijski program rodnih studija, dok na univerzitetima u Europskoj uniji postoji niz istaknutih programa koji se obično nude na diplomskom (MA) nivou u trajanju od jednog ili dvije godine. Ovaj nedostatak jedan je od najvažnijih razloga za pokretanje rodnih studija u Hrvatskoj.
„S obzirom na postojeću rodnu neravnopravnost (ekonomsku, društvenu, političku), istorijsko zaobilaženje ili utišavanje autorki i teoretičarki u postojećim obrazovnim programima, normalizaciju seksizma u učionicama i književnosti, kao i stalne prijetnje ukidanjem izbornih prava žena , rodne studije postaju veoma važne u prepoznavanju, analizi, istraživanju i ispravljanju rodne nejednakosti“, naglašava Grmača.
Dodala je da se potreba za ovom studijom u Hrvatskoj javila još 2000-ih, kada su zabilježeni prvi pokušaji institucionalizacije studija. No, tek u proljeće 2018. grupa od deset profesorica s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu se aktivirala oko ideje pokretanja rodnih studija i potom ozbiljno koncipirala program.
Ministarstvo: Inicijalna akreditacija studija se pokreće podnošenjem prijave Agenciji za nauku i visoko obrazovanje
Na Hinino pitanje MZOM-u kada bi se trebala donijeti odluka o rodnim studijama, odgovorili su da je na osnovu odredbi Zakona o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i nauci, u slučaju uvođenja novog studija, visokoškolska ustanova obavezan da pokrene proces inicijalne akreditacije studija.
Početna akreditacija studija pokreće se podnošenjem zahtjeva za izdavanje studijske dozvole Agenciji za nauku i visoko obrazovanje, na obrascu i u skladu sa uputstvima koje utvrđuje Agencija.
Nakon inicijalne procedure akreditacije, ukoliko su ispunjeni svi uslovi, Agencija bi mogla donijeti rješenje o zahtjevu za izdavanje dozvole. Tek nakon ovako sprovedenog postupka može se pristupiti izdavanju dozvole i izvođenju pomenutog elaborata, pojašnjavaju u Ministarstvu prosvjete i kulture.
Ministarstvo je obavijestilo Sveučilište u Zagrebu o navedenom postupku u skladu s odredbama navedenih zakona i potrebi pokretanja postupka inicijalne akreditacije predmetnog predmeta.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
https://img.24sata.hr/rLL3zxypJa1ZXkfUzaCLAvVbSWo=/800×450/smart/media/images/2024-27/pxl-140916-14154542_jVPD9vQ.jpg
Datum i vrijeme objave: 03. 07. 2024 07:18