Dugo očekivani i najavljeni izbori za Evropski parlament nakon i usred pandemije korona virusa ruska invazija na Ukrajinu kao što se i očekivalo, doveli su do povećanja podrške desničarskim strankama. Kako sada stvari stoje, francuski predsjednik može platiti najveću cijenu za loše rezultate Emmanuel Macrončija je stranka Preporod (15,5 posto osvojenih glasova) poražena od Nacionalnog skupa (31,4 posto glasova) na čelu sa Marine Le Pen. Makron je već u nedelju uveče raspustio vladu i parlament, zakazavši prvi krug izbora za 30. jun, a drugi za nedelju dana kasnije. Loše rezultate postigla je i vladajuća koalicija u Njemačka na čelu sa kancelarom Olaf Scholz. Dejan Jović, politikolog i doktor političkih nauka iz hrvatski On u intervjuu za Telegraf.rs kaže da i pored rezultata nakon izbora neće biti velikih promena: “Na neki način, ovo je uspjeh za umjerenu desničarsku EPP. Plašili su se da će morati da naprave velike ustupke tvrdoj desnici. To je dilema koja se pojavljuje ne samo u odnosu na evropsku politiku već iu čitavom nizu nacionalnih država. Kao što ste vidjeli u Hrvatskoj nakon prošlih izbora, i mi smo imali istu dilemu gdje je HDZ želio izbjeći desničarsku stranku Zavičajni pokret ali nije uspio. Tako da je dijelom morao ići na suživot i saradnju s njima. Sada je situacija takva da neće biti velikih ustupaka evropske politike prema desnim opcijama. Djelomično je to zato što postoji velika politička odgovornost koja je dovoljna da omogući veliku koaliciju između socijalista, liberala i partija desnog centra.. To je također dobar model za nacionalne države koje se osjećaju stisnute uspjehom tvrde desnice.” Jović također navodi primjer Francuske gdje je Macronovo raspuštanje vlade, on to vidi kao izraz političke odgovornosti: Pojedinačno, Dejan Jović smatra da niko od desničara nije napravio posebno veliki iskorak: “Sada se odvija proces da se ono što nam se činilo ekstremno i radikalno, kroz ovu saradnju na evropskom nivou sa Đorđem Melonijem ili na nacionalnom nivou sa ovim raznim partijama tvrdokorne desnice, u velikoj meri normalizuje. Recimo, Melonijeva se dosta promijenila. Posebno treba uzeti u obzir da je mnogo manje radikalan kada djeluje u evropskim institucijama nego kada je u pitanju domaća politika. Rekao bih da je sada igra u kojoj tradicionalna desnica pokušava da ublaži tvrđu desnicu, a zbog ulaska u institucije zapravo pristaju na određeni broj ustupaka i mislim da će se to i dalje dešavati.. Ova mogućnost ne važi samo za Alternativu za Njemačku, koja je prilično radikalna i gdje ih velika koalicija sprječava da dođu na vlast. Naš drugi sagovornik je sociolog, prof Vladimir Vuletić On kaže za Telegraf.rs da je najvažnija tačka izbora to što je „došlo do pomaka udesno, ali ne u meri u kojoj bi to moglo da ugrozi postojeći mejnstrim, posebno kada su u pitanju očekivanja ko će formirati izvršnu vlast snaga in EU“: “Izgleda da je ona sadašnja predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen zapravo najverovatnije za tu ulogu. Drugim riječima, malo je vjerovatno da će se išta bitnije promijeniti u politici Evropske unije po suštinskim pitanjima, iako je ovaj zaokret zapravo svojevrsno upozorenje biračima i vladajućim strukturama da suštinski nisu zadovoljni politikom koju vodi EU. Sada, kako će elite reagovati i da li će shvatiti da ovo upozorenje koriguje njihovu politiku ili će jednostavno ići još dalje u istom pravcu kao i do sada, stavljajući građane pred svršen čin, ostaje da se vidi.” Naš sagovornik ističe da bi pojedinačno, u Francuskoj, gde je raspuštena vlada i raspisani izbori, predsednik Makron mogao da bira šta se kaže – “pukovnik ili pokojnik”: “Da nije raspustio Vladu, nema sumnje da bi vremenom njegova pozicija postepeno slabila i postavljalo bi se pitanje šta bi bilo na sljedećim izborima. A on i dalje može održati ovako stabilnu vladu u ovom trenutku. To je pitanje koje bi se moglo dogoditi”, rekao je on. Macron ima snažan politički instinkt i zapravo je pokušao homogenizirati svoje biračko tijelo podižući svoju retoriku prema ratu u Ukrajini. To je bila pogrešna strategija, a sada se raspisivanjem izbora pokušava spasiti što se spasiti može. Makron je učinio najbolje što je mogao u datim okolnostima. A vladajuća koalicija u Njemačkoj postigla je loš rezultat… “I prije se znalo da je tzv semafor za koaliciju u Njemačkoj, nakon odlaska Angela Merkel, da tako kažem, povereno vršenje vlasti. Dobili su šansu, ali je nisu iskoristili i nisu se dobro snašli u ovim teškim vremenima za Evropu, a posebno za Njemačku. Hrišćansko-demokratska unija je praktično dala aktuelnoj vlasti vruć krompir i oni su se opekli. Pretpostavljam da će već na sljedećim izborima u Njemačkoj biti jasno da oni više ne mogu formirati većinu. To su posljedice ovih evropskih izbora u dvije najveće zemlje Evropske unije. Ne vjerujem da će biti velikih promjena. Dobra stvar je što se nadam da će pritisak na Srbiju koji je do sada dolazio iz ove dve zemlje biti malo manji jer sada moraju više da se bave sobom i problemima koje imaju političari u ovim zemljama. Profesor Vuletić posebno se osvrće na dobre rezultate desničarskih lidera pojedinačno, kao što je već spomenuti Marine Le Penili George Melonitalijanski premijer, čija je stranka Braća Italije na Apeninima osvojila najviše glasova (28,8 posto) i Viktor Orban (Fidesh je osvojio 44,6 posto): “Čini mi se da termin “desnica” nije uvijek najaktuelniji, ali ga koristimo kada se krećemo u poseban politički prostor. Jasno je na evropskom nivou da one stranke koje se zalažu za jačanje nacionalnih vrijednosti jača iz jednostavnog razloga, jer kada je Evropa i na neki način cijeli svijet u krizi, onda svi mi, kao i pojedinci, kada je kriza, svi izgledamo nas samih i naših interesa prije svega, mislim da to neće promijeniti ništa daleko od toga, teško da bi mogli promijeniti neke od najvažnijih politika. Među najvažnijim pitanjima profesor Vuletić navodi: „Počnimo od migranata. Migranti nisu nešto što neko želi ili ne želi i zato dolaze. Oni jednostavno dolaze u Evropu jer je isplativije onima koji imaju kapital platiti jeftiniju radnu snagu izvana nego skupo platiti one koji su tamo. A imate i situaciju da ljudi neće ni raditi jer je stanovništvo u EU prekvalifikovano za mnoge poslove. Kada je riječ o Rusiji i ratu, toliko je novca već uloženo. To su stotine, a možda i hiljade milijardi koje su se slile u rat, pa teško da će oni koji su to sve finansirali sada pod pritiskom javnog mnjenja reći – E, nema veze sad, neka pobijede Rusi i neće nije bitno. Ne mogu da zamislim koje bi političke opcije došle na vlast u Evropi da promene one ključne stvari koje izazivaju nezadovoljstvo. Zaključak našeg sagovornika je da su ovi izbori važni jer pokazuju šta misle ljudi u Evropskoj uniji. “Cijeli prostor EU je toliko fragmentiran i mnoge stranke nestaju i pojavljuju se iako imaju slične politike. Kada se sve zbroji i oduzme, uprkos pomaku udesno, to nije napuštanje onoga što je mainstream. Najbolji primjer od toga je Giorgio Meloni koji, uprkos pripadnosti desnom bloku, daje jaču podršku osim centrističkih grupa Evropska komisija verovatno će biti nekih personalnih promena, negde će morati da se ustupi strankama, ali ne toliko da se menja politika na celom nivou. Možete okrenuti kormilo, ali cisterni treba dosta vremena da se okrene. Nije bilo oštre polarizacije. Ranije je ova retorika i strah od ekstremne desnice uspjeli”. (Telegraf.rs)
POPULARNO:
- Vijeće sigurnosti UN-a usvojilo je rezoluciju kojom se Hamas poziva da prihvati prekid vatre ujedinjeni narodi
- Eksperti za Telegraf nakon izbora za EP: “Kormilo Evrope se okreće udesno, ali će trebati dosta vremena da se cisterna okrene” – Vijesti
- Dnevni horoskop za utorak, 11. jun: Blizancima sve ide dobro, Vagu očekuje novi početak
- Kako pronaći idealan parfem za vaše vjenčanje
- 6 monohromatskih stajlinga za izgled od jutra do mraka
- Kako ubrzati rast kose prirodnim putem?
- Dame u sukobu! Danijela ljuta na Renata: ‘Pa našao se onaj pravi koji će održati predavanje’
- Legendarni Dino Dvornik i “Ljubav se zove imenom tvojim”