Jedna od najbrže rastućih industrija u posljednjih nekoliko godina su, što ne iznenađuje, aplikacije za dostavu hrane. Hrana je ključna ljudska potreba, a dostava hrane iz vašeg omiljenog restorana nikada nije bila lakša zahvaljujući aplikacijama koje povezuju brojne aktere u istu platformu. Digitalni trendovi dostave hrane vrlo su pozitivni i još uvijek imaju potencijal za nastavak rasta.
Nizozemci na vrhu
Diljem svijeta ove su aplikacije za isporuku otvorile zanimljive mogućnosti za različite aktere. Počevši na samo nekoliko mjesta, poslije se šire, strateški skalirajući svoje operacije i dramatično povećavajući svoju skupinu korisnika. Restoranima je to otvorilo mogućnost da dopru do šire publike kroz više kanala, čime prodaju više. Za dostavno osoblje to je značilo povećan broj narudžbi. Na kraju, za korisnike je ovo bio sjajan način da dođu do svoje omiljene hrane. Nakon SAD-a aplikacije su zavladale i Europom. Pixsell je izradio infografiku koja prikazuje iz kojih europskih država ljudi najviše naručuju hranu preko platformi za dostave. Preko platformi za dostave najviše naručuju građani Nizozemske, njih 55 posto, slijede Norvežani, kojih je u 2023. godini putem platformi hranu naručivalo 54 posto. Zanimljivo je da je u Njemačkoj hranu putem platformi naručivalo tek 25 posto građana, a u Italiji 19 posto. Znatno manju u usporedbi s, recimo, Španjolskom (42 posto) ili Irskom (49 posto). U Turskoj je, primjerice, hranu naručivalo 48 posto stanovnika. A što je s BiH i susjedstvom. U Republici Hrvatskoj je, prema infografici, putem platformi hranu naručivalo 22 posto građana, gotovo isto kao u Bosni i Hercegovini, gdje je hranu naručivalo 21 posto građana. Znatno više nego u Srbiji, gdje je hranu naručivalo tek 8 posto građana, ali znatno manje nego u Crnoj Gori, gdje je hranu naručivalo 38 posto građana. U nedostatku vremena građani BiH sve više pribjegavaju naručivanju putem aplikacija za brzu dostavu, i to ne samo iz restorana nego i iz supermarketa i specijaliziranih prodavaonica. U prošloj godini Bosanci i Hercegovci su i dalje najviše naručivali talijansku kuhinju, ali su eksperimentirali i s drugim vrstama, posebno azijskom kuhinjom. Kada je riječ o restoranima, podaci pokazuju da smo ostali vjerni talijanskoj kuhinji. Tako 45 posto godišnjih narudžbi za talijanska jela dolazi iz Sarajeva, slijede ga Banja Luka i Bijeljina, dok Tuzla bilježi najveći rast – 60 posto u segmentu narudžbi talijanskih jela. Tu su još i jela iz američke i tradicionalne kuhinje. Među najčešće naručivanim jelima je brza hrana poput gyrosa/donera, koji zauzimaju prvo mjesto, a onda slijede klasici poput pizze i hamburgera. Azijska kuhinja također postaje popularna među korisnicima Glova u Bosni i Hercegovini s rastom od 175 posto. Tri najpopularnija jela iz azijske kuhinje su pileći rezanci, kisela/ljuta piletina ili svinjetina i pikantna piletina. Orijentalna kuhinja i jela iz kategorije zdrave hrane bilježe rast više od 100 posto.
Sve popularniji
Online naručivanje i dostava obroka povećali su se u posljednje tri-četiri godine u Bosni i Hercegovini. Vrijednost prihoda od prodaje porasla je početkom pandemije, što je rezultat povećane potražnje potrošača te sposobnosti i potrebe restorana da se prilagode kako bi ostali u poslovanju. Praktički, do pandemije u BiH dostava se svodila na onu restoransku, odnosno dio objekata koji se bavio pripremom hrane imao je svoju dostavu, dok je danas to potpuno drukčije. S pojavama tvrtki poput Cegera, Korpe, Zappa, Glova i sličnih s nekoliko klikova možete, ne izlazeći iz doma ili s posla, dobiti doslovno sve što vam je potrebno iz restorana, trgovine, pa čak i kioska. Ipak, i dalje je najpopularnije naručivanje hrane. Platforme za dostavu hrane sve su popularnije, što i ne čudi s obzirom na jednostavnost upotrebe, dostupnost brojnih restorana i brzinu dostave. Bosanci i Hercegovci su u 2021. godini najviše naručivali pizzu, a od lokalnih jela najviše su se tražili ćevapi, pljeskavice, pite i burek te, za zasladiti se, palačinke. I dok prethodna statistika možda neće iznenaditi mnoge, podatak da je jedna osoba u BiH napravila čak 617 narudžbi, u ukupnoj vrijednosti većoj od 4000 KM, vrlo vjerojatno će zvučati impresivno. Razgovarali smo i s građanima kakva su njihova iskustva i navike. – Imam instalirane sve aplikacije za dostavu i sve ih koristim ovisno o raspoloženju i ponudi koju imaju. I dalje često nazovem i neki restoran ili gril, sve ovisi o tome što želim jesti u nekom trenutku. Međutim, takve usluge koristim isključivo dok sam na poslu, od kuće ih nemam naviku koristiti. Naravno, to je dosta uvjetovano i financijski jer mi je jeftinije nešto skuhati nego naručiti. Mislim da je dobra stvar što su se i kod nas pojavile aplikacije za dostavu, posebno ako vam stignu nenajavljeni gosti, s nekoliko klikova na vrata stižu i hrana i piće, tako da podržavam – kaže jedna sugrađanka. Njezin kolega još se drži tradicionalnog telefonskog poziva restoranima i njihovih dostavljača.
– Nemam tih aplikacija i novotarija. Ako želim dostavu, zovem neki od provjerenih restorana te naručim. Meni je to jednostavnije i vjerujem da ću kao stalni klijent dobiti kvalitetnije – kaže Mario.