Usred međunarodnog negodovanja, očigledan pokušaj državnog udara u Boliviji je ušutkan, a predsjednik Luis Arce preuzeo je vlast nad vojskom zemlje.
Ranije u srijedu popodne, trupe predvođene generalnim komandantom Juanom Joseom Zunigom upale su u predsjedničku palatu i zauzele položaje na trgu ispred. Vijesti su pokazale da je tenk zalupio kapije palate.
Ali za nekoliko sati, Zuniga je pozvao trupe da se povuku, nakon što su čelnici iz cijelog svijeta nazvali vojne akcije nezakonitim.
Predsjednik Arce pozdravio je povlačenje kao pobjedu bolivijske demokratije, a zatim se obratio građanima zemlje, od kojih su neki izašli na ulice u znak protesta zbog navodnog pokušaja puča.
„Puno hvala bolivijskom narodu“, rekao je Arce. “Živjela demokratija.”
Dramatični snimci na bolivijskoj televiziji prikazuju Arcea kako se suočava sa Zunigom i grupom vojnika u hodniku palate u srijedu. “Ja sam vaš kapetan i naređujem vam da povučete svoje vojnike i neću dozvoliti ovu neposlušnost”, rekao je Arce.
Novinska agencija Reuters javila je da je Zuniga na kraju uhapšen.
Vojnik pokazuje novinarima da napuste Plaza Murillo dok se vojska okuplja u blizini predsedničke palate u La Pazu, Bolivija, 26. juna (Foto Juan Karita/AP)
Zašto se dogodio navodni državni udar?
Od kada je preuzeo dužnost 2020. godine, predsjednik Arce je vodio vladu u sukobu, odbijajući pritisak i ljevice i desnice.
Pod njegovim vodstvom, desničarske snage u provincijama poput Santa Cruza izvele su smrtonosne napade na mjere za koje vjeruju da su osmišljene da ih spriječe na vlasti. Prošle godine je bio istaknuti opozicioni lider Luis Fernando Camacho uhapšen zbog njegove navodne uloge u političkom hapšenju 2019.
A na lijevoj strani, predsjednik Arce se suočava sa otporom svog bivšeg političkog mentora, bivšeg predsjednika Eva Moralesa, koji je najavio svoju namjeru da zamijeni Arcea u predsjedničkoj utrci 2025. godine.
Nestašica goriva u cijeloj zemlji i finansijska kriza koja je dovela do kratera deviznih rezervi doprinijela je političkim previranjima.
“Predsjednik države je u malom problemu, u smislu da ima nizak rejting. Posljednji u martu bio je na 38 posto. Ekonomija nikako ne stoji dobro. I on je također uključen u dugogodišnju bitku s Evom Moralesom, bivšim predsjednikom zemlje”, objasnio je dopisnik Al Jazeere John Holman. “Dakle, ovo je teško vrijeme za predsjednika Luisa Arcea.”
Zuniga je bio Arceov vođa bolivijske vojske. No, dok je u srijedu ulazio u predsjedničku palatu, Zuniga je kao motivaciju naveo lošu situaciju u zemlji.
„Tri šefa oružanih snaga došla su da izraze naše užasnutost. Biće novi kabinet ministara. Sigurno će se stvari promijeniti, ali naša zemlja više ne može nastaviti ovako”, rekao je Zuniga lokalnoj TV stanici.
Prestanite da uništavate, prestanite da osiromašujete našu zemlju, prestanite da ponižavate našu vojsku.
General je dodao da će nastaviti da priznaje Arcea kao vrhovnog komandanta “za sada”. Ali, objasnio je da je njegov cilj bio “obnavljanje demokratije” i “oslobodjenje političkih zatvorenika”.
Izvještaji lokalnih medija navode da je Arce ranije ove sedmice oduzeo Zunigi njegovu ulogu u vrhu vojske zemlje, što je podstaklo tenzije između dvojice lidera.
Ljudi se okupljaju u znak podrške vladi kao predsjednik Luis Arce u Cochabambi, Bolivija (Patricia Pinto/Reuters)
Domaća osuda
Ali kako su naoružani vojnici i oklopna vozila punili Plaza Murillo u centru glavnog grada La Paza, reakcija je bila brza.
Najveći sindikat u zemlji najavio je štrajk na neodređeno vrijeme u odbranu Arceove vlade. Čini se da video snimci koji kruže društvenim mrežama pokazuju gomile ljudi koji potiskuju snage puča.
Bivši predsjednik Morales također je osudio akcije vojske, pozivajući na krivično gonjenje Zunige i svih koji su mu pomogli.
“Nećemo dozvoliti da oružane snage narušavaju demokratiju i zastrašuju ljude”, rekao je on.
Čak je i desničarski lider koji je zamijenio Moralesa, bivša predsjednica Jeanine Anez, odbacio napredovanje vojske.
“Potpuno odbacivanje vojne mobilizacije na Plaza Murillo, pokušaj da se uništi ustavni poredak”, rekla je ona napisao na platformi društvenih medija X, dodajući da Arce “mora proći kroz glasanje 2025.”
Arce je emitovao video iz predsjedničke palate u kojem je predstavio jedinstven front, stojeći sa svim svojim ministrima. Obećao je da će se “suprotstaviti svakom pokušaju koji ugrožava našu demokratiju”.
“Za bolivijski narod i cijelu međunarodnu zajednicu, naša zemlja se danas suočava s pokušajem državnog udara”, rekao je Arce u videu.
„Bolivijski narod se danas zove. Potreban nam je narod Bolivije da se organizuje i mobiliše protiv državnog udara u korist demokratije. Ne možemo dozvoliti da još jedan pokušaj državnog udara oduzme živote Bolivijaca.”
Denunciamos movilizaciones irregulares de algunas unidades del Ejército Boliviano. La demokratija debe respetarse.
— Luis Alberto Arce Catacora (Lucho Arce) (@LuchoXBolivia) 26. juna 2024
Istorija državnih udara
Scene od srijede izazvale su uzbunu u toj andskoj državi, gdje je bivši predsjednik Morales dugo tvrdio da je svrgnut u državnom udaru 2019. nakon što se kandidirao za četvrti mandat.
Bolivija je imala dugu istoriju političkih nemira od sticanja nezavisnosti 1825. Kathryn Ledebur iz Andske informativne mreže rekla je da se od svih južnoameričkih nacija smatra da je Bolivija doživjela najviše državnih udara.
“Ali uživao je u veoma dugom periodu demokratije do državnog udara 2019.”, objasnila je ona u intervjuu za Al Jazeeru. Mislim da je veoma važno zapamtiti da je Bolivija imala ilegalnu vladu uz podršku vojske i državni udar 2019.
To je, kako je rekla, podstaklo skepticizam javnosti prema oružanim snagama, što se u srijedu odrazilo na ulicama La Paza. “Vojska ima lošu reputaciju”, rekao je Ledebur.
Iako je priznala da su neki vojni službenici optuženi za zločine, sama institucija “nije dobila značajnije pravne posljedice niti bilo kakvu kaznu ili restrukturiranje nakon ove vrlo antidemokratske aktivnosti 2019. i 2020. godine”.
Akcije od srijede, međutim, šalju snažan signal o kontinuiranoj prijetnji koju bi vojska mogla predstavljati, dodao je Ledebur. “To je vrlo, vrlo jasan znak da vojska nije čvrsto ukorijenjena u demokratiji, kao ni ostale oružane snage.”
Fotografije Associated Pressa pokazuju kako vojnici uklanjaju novinare u blizini predsjedničke palate tokom navodnog puča.
Na kraju je predsjednik Arce zamijenio generala Zunigu Joseom Wilsonom Sanchezom, koji je naredio svim mobilisanim vojnicima da se vrate u svoje kasarne.
“Niko ne želi slike koje vidimo na ulicama”, rekao je Wilson Sanchez. Državno tužilaštvo je najavilo da će pokrenuti krivičnu istragu protiv onih koji stoje iza neuspjelog pokušaja protiv vlasti.
Studenti stoje pored transparenta s natpisom “Ne puču” 26. juna (Patricia Pinto/Reuters)
Međunarodni pozivi na mir
Kako su slike navodnog puča počele da kruže svijetom, svjetski lideri iz zemalja poput Brazila, Meksika i Kolumbije izrazili su zabrinutost i osudili ono što su vidjeli kao napad na demokratiju.
“Najoštrije osuđujemo pokušaj državnog udara u Boliviji”, rekao je meksički predsjednik Andres Manuel Lopez Obrador, popularni ljevičarski lider.
Predsjednica Hondurasa Xiomara Castro je u međuvremenu mobilizaciju nazvao “zločinačkim udarom”. Gabriel Borić, predsjednik susjednog Čilea, dao je vlastitu izjavu: “Ne možemo tolerirati bilo kakvo kršenje legitimnog ustavnog poretka u Boliviji ili bilo gdje drugdje.”
Ali osuda se proširila daleko izvan Latinske Amerike. Glasnogovornik Bijele kuće rekao je da Sjedinjene Države “pozivaju na smirenost i uzdržanost”. Visoki predstavnik Evropske unije za vanjsku politiku Josep Borrell rekao je da njegova organizacija “izražava svoju solidarnost s bolivijskom vladom i narodom”.
Organizacija američkih država (OAS) – međunarodna grupa koju čine 32 države članice – također je uputila apel vojsci.
„Osudili smo događaje u Boliviji. Vojska se mora pokoriti legitimno izabranoj civilnoj vladi”, rekao je čelnik OAS-a Luis Almagro dok su se previranja odvijala.
Holman, dopisnik Al Jazeere, upozorio je da izljev podrške ne znači da su problemi predsjednika Arcea gotovi.
Nakon što je general Zuniga uhapšen, Holman je objasnio da je vojni vođa iznio neprovjerene tvrdnje da je ovaj očigledni puč orkestrirao sam Arce kako bi povećao svoje slabe ocjene odobravanja.
“Za sada se vraća neka vrsta stabilnosti”, rekao je Holman. “Trenutno je to zaista teška, zapaljiva situacija u zemlji koja je postala duboko podijeljena i polarizirana. Činjenica da je sve što se dogodilo popodne završilo neće oduzeti eksplozivnu prirodu zemlje.”
Žena prolazi pored vojne policije u La Pazu, u Boliviji, dok se okupljaju ispred predsedničke palate 26. juna. (Juan Karita/AP Photo)
Političko Nezavisni Informativni Portal Times.ba Brčko distrikt Bosne i Hercegovine, osnovan je dana 25.05.2020. godine…
Prijavi se za besplatan Bilten
Unosom vaše e-mail adrese i klikom na dugme "PRETPLATI SE" automatski se registrujete se na besplatnu pretplatu našeg sedmičnog Biltena sa dnevnim vijestima koje vam besplatno dostavljamo na vašu elektronsku poštu sa kojom se registrujete i besplatno pretplatite na ovu uslugu.