Zamislite svoj dan bez šoljice ukusne kafe, ako pada kiša i nemate brisače. Ili ako ste na putovanju i trebate koristiti staromodnu papirnatu kartu da biste se snašli. Čini se da bi život na taj način bio mnogo teži, zar ne? Kada koristimo većinu stvari, obično se ne pitamo ko je smislio i dizajnirao upravo ono što nam je potrebno za lakše svakodnevno funkcioniranje. Najzanimljivije je da su mnoge važne i veoma potrebne predmete dizajnirale i patentirale žene! Inovativne, maštovite, inteligentne i ispred svog vremena, žene su imale pokretački duh koji se pokazao veoma korisnim i tada, kao i sada. Izabrali smo devet fenomenalne žene olakšalo nam je život, a kako vrijeme prolazi, dan bez njihovih izuma bio bi veoma težak i komplikovan! Amerikanka Margaret Knight (Margaret Knight, 1838–1914) poznat je po mašini koja je mehanizovala proizvodnju papirnih kesa sa ravnim dnom, koje su se ranije izrađivale ručno. Oni su transformisali trgovinu na malo i postali nezaobilazni radnicima i studentima koji su ih nosili kao “torbu za ručak”. Rade za Columbia Paper Bag Company u Springfildu, počeo je da razvija mašinu koja je mogla da seče, savija i lepi papirne kese sa ravnim dnom, smanjujući dugotrajan rad koji bi inače bio potreban za njihovu ručnu izradu. Radila je na mašini više od dvije godine, usavršavajući drveni prototip prije nego što je unajmila strojara za izradu radnog modela potrebnog za prijavu patenta. Dok je mašina bila u izgradnji, drugi mašinista, Charles Annan, ukrao je dizajn i prodao ga kao svoj, prema internet stranici Američkog ženskog istorijskog muzeja. Nakon što je saznala za prevaru, Knight je poduzela pravni postupak i predala joj crteže, bilješke i zapise iz ličnog dnevnika, svjedočanstva svoje gazdarice, bivšeg poslodavca i mehaničara. Ona je odbacila Annanov slab argument da ona, kao žena, nije bila u stanju da shvati složenost mašine opisujući njene komponente i njihovu funkciju do najsitnijih detalja. Sudija je na kraju dodijelio patent Margaret Knight. Do kraja života bila je zaslužna za 89 izuma i preko 20 patenata u različitim oblastima, uključujući proizvodnju cipela i dizajn motora. Melita Benz (Melitta Bentz, 1873–1950) započela je svoje dane, kao i većina, sa šoljicom kafe koja je ostavila gorak ukus u ustima. Standardne metode pripreme kafa u njeno vreme postojali su porculanski perkolatori ili filteri od tkanine, a kafa je bila prejaka i često puna taloga koji je plutao u šoljici. Materijal koji je koristila za dobijanje kafe bez taloga bio je papir iz školske sveske njenog najstarijeg sina. Probušila je rupe na dnu mesingane posude i stavila papir preko nje. Okus ovako pripremljene kafe bio joj je mnogo bolji. Melita Benz je osnovala svoju kompaniju u sobi porodičnog stana sa početnim kapitalom od 72 feninga, a njen suprug i sinovi bili su prvi zaposleni. Tokom Prvog svetskog rata papir je postao deficitarna roba, a nemačka vlada je zabranila uvoz zrna kafe. Proizvodnja filtera je morala biti privremeno obustavljena. Kada je rat završio, proizvodnja filtera je nastavljena i kompanija je ponovo počela brzo da se širi. Kasnije je vlasništvo nad kompanijom prešlo na njena dva sina. Mary Anderson (Mary Anderson, 1866–1953) putovao je tramvajem u Njujorku jednog snežnog dana 1902. godine i primetio je da je vozač bio frustriran dok je pokušavao da očisti sneg sa svog vetrobranskog stakla. Često je morao gurnuti glavu kroz prozor ili čak zaustaviti vozilo da očisti snijeg. Kada se vratila kući u Birmingham, razmišljajući o onome što je vidjela, počela je skicirati dizajn brisača koji bi se mogao koristiti iz vozila. Sljedeće godine dobila je patent za svoj “uređaj za čišćenje prozora”. Iako je korisnost njenog izuma danas očigledna, Andersonova je imala problema da pronađe kompanije zainteresovane za proizvodnju njenog izuma. Budući da većina američke populacije u to vrijeme nije posjedovala automobil, opće je mišljenje bilo da njen uređaj nije koristan. U stvari, mnogi su vjerovali da bi aktiviranje brisača moglo odvući pažnju vozača. Patent za uređaj je istekao 1920. godine, do kada je popularnost automobila dramatično porasla. Njen izum je bio ispred svog vremena, a druge kompanije i preduzetnici su mogli da profitiraju od njenih originalnih ideja. Cadillac (Cadillac) počeo je proizvoditi automobile sa brisačima kao standardnom opremom 1922. godine, a ostatak automobilske industrije ubrzo je slijedio njihov primjer. dr. Gladys West (Gladys Westrođen 1930. godine) tokom 42 godine rada odigrao je ključnu ulogu u razvoju Globalni Pozicioni Sistem (GPS). Bavila se satelitskom geodezijom i drugim satelitskim mjerenjima koja su doprinijela preciznosti GPS-a koji se nalazi u telefonima, većini automobila danas… Kao i NASA matematičarke Ketrin Džonson, Doroti Von i Meri Džekson, Gledis Vest se često naziva jednom od „skrivenih ličnosti“ istorije; ovaj izraz se odnosi na pojedince, često Afroamerikanke, čiji su glavni doprinosi naučnom polju u svoje vrijeme ostali nepriznati, zbog rase ili spola. Generalna skupština njene rodne Virdžinije dodijelila joj je 2018. službeno priznanje za doprinos razvoju GPS-a. Iste godine primljena je u Kuću slavnih vazduhoplovstva i proglašena pionirkom balističkih projektila. Alice H. Parker (Alice H. Parker,1895–1920) bila je afroamerička izumiteljica poznata po svom patentiranom sistemu centralnog grijanja na prirodni plin. Tokom 1920-ih, korištenje prirodnog plina za napajanje sistema grijanja bila je revolucionarna ideja koja je štedjela energiju i utrla put za sisteme centralnog grijanja koje danas imamo u našim domovima. Njegov dizajn je omogućavao uvlačenje hladnog zraka u peć, a zatim prolazak kroz izmjenjivač topline koji je isporučivao topli zrak kroz kanale u pojedinačne prostorije u kući. Koncept centralnog grijanja postojao je prije Parkerovog rođenja, ali njen dizajn je bio jedinstven po tome što je koristio prirodni plin kao gorivo umjesto uglja ili drva koji su se ranije koristili. Time je ušteđeno vrijeme i povećane sigurnosne mjere (vatra nije morala gorjeti cijelu noć). Iako njen dizajn nikada nije implementiran zbog zabrinutosti oko regulacije toplotnog toka, njen sistem je bio važan prethodnik modernog sistema grijanja i termostata. Josephine Cochran (Josephine Cochrane1839–1913) razradio dizajn mašine za perem suđe, koji je koristio vodene mlaznice i stalak za držanje prljavog suđa. Iako su drugi pokušali da naprave slične uređaje – na primjer, model iz ruke, patentiran je 1850. – nijedan nije postao komercijalno održiv. Radeći u šupi iza kuće, izmjerila je posuđe i napravila žičane pregrade za posuđe i stavila ih u točak koji je bio smješten u bakrenom kotlu. Točak je okretao motor, a sapunasta voda prskala je posuđe i čistila ga. Patentirala je dizajn 1886. godine i prodaja je bila zadovoljavajuća za kompanije, ali ne i za pojedinačne potrošače – neki su rekli da su uživali u ručnom pranju suđa, dok su drugi tvrdili da su mašine navodno ostavljale šljam od sapuna. Mnoge kuće nisu imale bojlere dovoljno velike da proizvedu toplu vodu potrebnu za mašinsko pranje. Situacija se promijenila tokom 1950-ih, kada se promijenila tehnologija i odnos žena prema kućnim poslovima. Danas je mašina za pranje sudova sastavni deo domaćinstva. inženjer Marian Croak (Marian Croakrođen 1955. godine) radio na unapređenju tehnologija za prenos glasa preko Interneta (Voice over Internet Protocol – VoIP), pretvaranje govornih podataka u digitalne signale koji se lako mogu prenijeti preko Interneta umjesto korištenja tradicionalnih telefonskih linija. Njen rad je unaprijedio mogućnosti audio i video konferencija, čineći ih praktičnom stvarnošću u današnjem svijetu. Godine 1982. Kroakova je započela svoju karijeru u Bell Labs (kasnije AT&T) sa pozicijom u odjelu za istraživanje ljudskih faktora, proučavajući kako tehnologija može pozitivno utjecati na živote ljudi. Danas je široko rasprostranjena upotreba VoIP tehnologije neophodna za daljinski rad i konferencije, kao i ličnu komunikaciju. Diplomirala je na Princetonu, a doktorirala na Univerzitetu Južne Kalifornije, fokusirajući se na statističku analizu i socijalnu psihologiju. Marian Croak, koji ima više od 200 patenata na čekanju, potpredsjednik je inženjeringa u Googlea također se zalaže za rasnu pravdu i podstiče žene i djevojke da se bave naukom, tehnologijom i inženjeringom. Mary Beatrice Davidson Kenner (Mary Beatrice Davidson Kenner, 1912–2006), dizajnirala je nekoliko proizvoda koji su mnogima olakšali život. Iako se čitavog života suočavala s rasnom diskriminacijom, izdržala je i dobila pet patenata za svoje izume. Između ostalog, kreirala je takozvani podesivi higijenski pojas sa džepom otpornim na vlagu – prethodnik higijenski uložakdržač toalet papira, ugrađena veš mašina i masažer… U prilog činjenici da je imala problema sa rasnom diskriminacijom govori i činjenica da je jedna američka kompanija čula za sanitarni pojas 1957. godine i kontaktirala je s namjerom da svoj izum plasira na tržište. Međutim, kada su otkrili da je crna, odbili su je. Mary Kenner nije dobila nikakvu nagradu ili formalno priznanje za svoj rad. Međutim, njeni izumi i doprinosi bili su temelj za kasnije inovacije. Hedy Lamarr (Hedy Lammar, 1914 – 2000) bila je austrijsko-američka glumica i pronalazač. Bila je pionir u stvaranju tehnologije koja je postala osnova današnjih komunikacionih sistema, kao npr Wi-FiGPS i bluetooth (bluetooth). Javnosti je bila poznata sa velikog platna, po ulogama u filmovima Samson i Delila, Ekstazi, Ziegfieldova devojka, Čudna žena, Bijeli teret…, ali publika je ignorisala njenu genijalnost i osećaj za inovativnost. Nakon što je radila 12 ili 15 sati u studiju, često bi preskakala holivudske žurke i umjesto toga sjela za svoj “sto za izume”. Iako nije imala diplomu inženjera ili matematike, bila je genije u rješavanju problema. Osim kutije za maramice i svjetleće ogrlice za pse, osmislila je i poseban tuš za starije osobe koji se bezbedno može rotirati iz kade. Tokom Drugog svjetskog rata razvila je “frekventni pomak” – izum koji je danas prepoznat kao temeljna tehnologija za sigurnu komunikaciju. Priznanje za ovu inovaciju dobila je tek kasno u životu. Papirne kese sa ravnim dnom
Filteri za kafu
Wiper
Razvoj GPS-a
Sistem grijanja na prirodni plin
Mašina za suđe
Glasovne poruke preko Interneta
Higijenski pojas
Preteča Wi-Fi, GPS, Bluetooth
POPULARNO:
- Osjećam se blagoslovljeno što živim u Brčkom
- Biden priznao loš nastup u debati sa Trumpom, ali ne odustaje od utrke | Američki izbori Vijesti
- “2×42”..EP novosadskog muzičara Jean Jacques Zekića!
- “Mali lav” koji bi i nepozvanog gosta dočekao razdragan i raširenih šapa
- Savjeti za najbolju brazilsku masažu limfne drenaže
- Ubisoft potvrdio da radi na remakeu starih igara Assassin’s Creed
- Čanadi u Velež vraća veznjaka koji je partijama kupio navijače Rođenih
- Građani Banovića se opraštaju od Mirsada Kukića, poručuju da je bio neponovljivi vladar iz naroda