Jutros me probudila buka. Iako živim na petom spratu i imam dobre prozore, brusilica je u osam ujutro pokazala da se nešto popravlja. Otišao sam u sobu na suprotnoj strani zgrade i začuo sirene. Nervozni vozači rešavali su saobraćajne probleme ispred duševne bolnice. Čini se da bi trebalo da stoji i tabla ispred porodilišta. Iako je normalno da se ne trubi, ako za to nema razloga, Beograd me sve više podseća na Katmandu, gde truba rešava sve u saobraćaju. Očigledno smo navikli na buku i rijetko je primjećujemo, a bukom se smatra svaki neželjeni zvuk koji utječe na zdravlje kako ljudi tako i drugih organizama. Smatra se da svaki zvuk jači od 85 decibela oštećuje ljudski sluh. A činjenica je da saobraćaj stvara buku od 60 do 110 decibela, da voz može da pređe preko toga, a da je na koncertima zvuk veći od 120 decibela, koliko grmljavina i gradske sirene mogu biti glasnije od 20 decibela. i više. Nivo buke decibeli (dB) 1 Zvučni efekat na engleskom je opisan kao zagađenje ili zagađenje, jer je to još jedan problem sa kojim se moramo suočiti u smislu zdravlja. Najčešći zdravstveni problem uzrokovan bukom je gubitak sluha uzrokovan bukom (NIHL – gubitak sluha izazvan bukom). Međutim, manje je poznato da buka može uzrokovati skok krvnog tlaka, bolesti srca i, naravno, poremećaj sna i stres. Ovi zdravstveni problemi mogu uticati na sve starosne grupe, a posebno na djecu. Utvrđeno je da djeca koja žive u blizini bučnih aerodroma ili glavnih puteva pate od stresa i problema kao što su oštećeno pamćenje, raspon pažnje i vještine čitanja. U bučnom okruženju više je anksioznosti, depresije i psihičkih poremećaja. Gubitak sluha uzrokovana bukom može imati značajan negativan utjecaj na kvalitetu života. To može uticati na praćenje razgovora ili komunikaciju sa prijateljima i porodicom. To zauzvrat može dovesti do toga da osoba sa oštećenjem sluha izbjegava društvene situacije. Centri za kontrolu i prevenciju bolesti procjenjuju da je čak 22 miliona od 330 miliona Amerikanaca svake godine izloženo glasnoj buci na poslu. Zbog toga Nacionalni institut za sigurnost i zdravlje na radu (NIOSH) u SAD-u propisuje koliko buka na radnom mjestu može biti glasna određenog dana. Odnosno, radnici ne bi trebali biti izloženi buci većoj od 85 decibela. Glasna buka utiče i na životinje. Svako ko ima ljubimac zna šta je noćna mora vatromet, ponekad i saobraćajna buka. Kod životinja je izraženiji problem s bukom, jer one koriste zvuk za komunikaciju, privlačenje partnera, izbjegavanje opasnosti i predatora, ali i pronalaženje hrane. Buka im općenito otežava sve i utiče na njihovu sposobnost preživljavanja. Kao ronilac odavno znam da je buka promijenila život u moru. Danas, možda čak i više nego prije, kada na vijestima možemo vidjeti nasukane kitove koji su zbog sonara, posebno vojnih, izgubili orijentaciju i sposobnost međusobnog komuniciranja te su se ozlijedili. Dakle, ekološke grupe, prije svega Vidi Shepherd što podržavam, pozivam američku mornaricu da prekine ili smanji upotrebu sonara za vojnu obuku. I, za razliku od morskog kita, čovjek može posumnjati da mu je sluh oštećen kada ne čuje visoke zvukove, kao što je pjev ptica, kada ne razumije govor, kada čuje zujanje u ušima (tinitus), ili osjećaj punoće ili pritiska u uhu. Naravno, proces gubitka sluha se dešava tokom vremena i može se ubrzati ili usporiti, u zavisnosti od spoljašnje buke kojoj je osoba izložena. Najstrašnije su situacije kada gubitak sluha može odmah biti uzrokovan jakim zvukom, poput glasne eksplozije ili pucnja. Razlog tome je uništavanje ćelija u pužnici unutrašnjeg uha, koje svojim dlačicama stvaraju signal koji se prenosi u moždane centre u temporalnom režnju kada zaista čujemo. Kao što ne vidimo očima već mozgom, tako i zvuk čujemo tek kada dođe do slušnih moždanih centara. Istraživanja pokazuju da se značajan gubitak sluha uzrokovan bukom obično razvija nakon 10 ili više godina izlaganja glasnoj buci. Dijagnostika je relativno jednostavna, jer se gluvoća utvrđuje određenim testovima na audiometrima u posebno uređenim prostorijama za gluhe, kojima se ispituje kako osoba čuje govor, različite tonove od 250 do 8000 Hz i preko toga do 16 000 Hz. U većini slučajeva, gubitak sluha uzrokovan bukom može se izliječiti slušni aparati. Međutim, ako se gubitak sluha vremenom pogorša, slušni aparat možda neće biti dovoljan, pa se traže druge opcije poput kohlearnih implantata. Slika: Primjer izgleda audiograma koji pokazuje koje tonove subjekt čuje na kojoj jačini U suštini, ne možemo lako spriječiti glasnu buku. Izvori: 1. www.HowsYourHearing.org Zvučno zagađenje
Kako buka utiče na životinje
Gubitak sluha zbog buke
POPULARNO:
- Društvene mreže u pravosuđu kao službeni kanali komunikacije …
- Buka – neprepoznata opasnost savremenog načina života |
- Kako je Rob Walter pomogao Južnoj Africi da dođe do finala ICC T20 Svjetskog prvenstva 2024. | ICC muške T20 Svjetsko prvenstvo Vijesti
- Žujo: Boryeva sofa Zaboravno Sarajevo 28. juna | Valerijan Žujo
- Gligorević: Tužilaštvo uložilo materijalne dokaze
- Edinu Ražanici četiri mjeseca zatvora zbog zloupotrebe grantova u Brčkom
- Zašto će domaćinstva od 01. augusta morati plaćati skuplju struju
- Od augusta struja skuplja za 10 posto