Ukupna izloženost finansijskog sistema sistemskim rizicima blago je smanjena sa umjereno povišenog nivoa, ali riziku i dalje doprinose moguće geopolitičke eskalacije kontinuiranim rastom cijena stambenih nekretnina, uz investicionu potražnju za stambenim nekretninama kratkoročno. najam također utječe na tržište, priopćeno je iz HNB-a.
Kako se ističe u sažetku HNB-ove publikacije “Financijska stabilnost 25”, snažna ekonomska ekspanzija podržala je prihode stanovništva i poslovne rezultate kompanija, što je također povoljno utjecalo na stabilnost financijskog sustava.
Glavne strukturne slabosti domaće privrede, u vidu visoke izloženosti bankarskog sektora državi i niske stope učešća radne snage, koje uz nepovoljne demografske i migracione trendove ograničavaju potencijal za privredni rast, ostale su nepromijenjene. Stoga je ukupna izloženost finansijskog sistema sistemskim rizicima tek neznatno smanjena sa umjereno povišenog nivoa, navodi se.
Istovremeno, najvažniji izvori rizika za finansijsku stabilnost proizilaze iz moguće jače eskalacije geopolitičkih tenzija, što bi moglo imati nepovoljan uticaj na globalne ekonomske tokove, a posredno i na domaću privredu, koja kao mala i otvorena ekonomija , izuzetno je podložan prelivanju uticaja iz okoline.
Vidljiv je snažan trend rasta cijena kratkoročnog najma
Rastu rizika doprinosi i nastavak rasta cijena stambenih nekretnina, koje su u 2023. godini bile znatno jače nego u ostalim članicama eurozone, iako je broj prodaja nastavio da opada. Na tržište stambenih nekretnina dodatno utiče i investicijska potražnja za stambenim nekretninama za kratkoročni najam, najizraženija na Jadranu.
“Ipak, rizici po finansijsku stabilnost ublaženi su relativno niskom zaduženošću stanovništva, umjerenom izloženošću banaka stambenim kreditima, kao i praksom fiksiranja kamatnih stopa uz regulatorna ograničenja visine kamatnih stopa na postojeće kredite”, ističe Hrvatska narodna banka (HNB).
U promatranju tržišta kratkoročnog najma u Hrvatskoj, HNB je koristio podatke s platforme Airbnb koja povezuje potencijalne putnike s različitim mogućnostima smještaja.
Osim što je pretežno koncentrisan u primorskim područjima, poslovanje nekretninama koje se oglašavaju na platformi Airbnb pokazuje i veliku sezonalnost, što odgovara turističkoj sezoni, a šira upotreba platforme počela je 2017. godine, dok je vrhunac bio u avgustu 2019. godine, kada je 206 hiljada zgrada ostvarilo je prihod od najma putem te platforme.
Pritisak kratkoročnog iznajmljivanja najveći je u gradovima i opštinama na primorju, gdje aktivni objekti na platformi čine u prosjeku sedam posto ukupnog broja stambenih jedinica, dok u nekim primorskim opštinama takvi objekti čine i do 25 posto. ukupan broj stambenih jedinica. Tako je vidljiv snažan trend rasta cijena kratkoročnog najma, posebno u 2023. godini, pa je, primjerice, u kolovozu prošle godine kratkoročni najam na razini cijele Hrvatske bio 26 posto skuplji nego u kolovozu 2022. .
“Na Jadranu je značajan rast cijena vidljiv u ljetnim mjesecima, a u Zagrebu, koji se profilirao kao adventska destinacija, u prosincu. I u ostalim jedinicama lokalne samouprave vidljiva je ljetna oscilacija indeksa , doduše s manjom amplitudom”, navode u HNB-u.
Iako se odnose na različita tržišta, indeksi cijena kratkoročnog i dugoročnog najma pokazuju slično kretanje, a takva korelacija odražava međusobno ispreplitanje različitih segmenata tržišta nekretnina u Hrvatskoj.
„Na razini cijele Hrvatske cijene kratkoročnog najma rasle su brže od cijena dugoročnog najma do kraja 2022. i 2023. godine. Međutim, iako se stambene nekretnine za kratkoročni i dugoročni najam koriste za različite namjene i pod utjecajem različitih faktora, njihovi indeksi se na sličan način kreću, pa je vidljiv snažan rast cijena dugoročnih i još više kratkoročnih najma tokom 2022. i 2023. godine, uz znakove usporavanja početkom ove godine“, kažu u HNB-u.
Povećanje NRS može imati vrlo ograničene efekte na finansijsku stabilnost
U Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) ističu da su snažno tržište rada i rast prihoda potaknuli kreditiranje stanovništva, posebno u segmentu nenamjenskih gotovinskih kredita. Njihov rast na kraju 2022. godine na godišnjem nivou tako je iznosio 2,4 odsto, dok je na kraju marta ove godine dostigao 12,6 odsto. S druge strane, rast stambenih kredita se istovremeno stabilizovao na umjereno visokim nivoima, navode u centralnoj banci.
Napominju i da će povećanje kamatnih stopa na oročene depozite i povezano povećanje nacionalne referentne stope (NRS) blago i postepeno povećati troškove otplate dijela postojećih kredita stanovništvu.
U uslovima rasta kamatnih stopa i cijena stambenih nekretnina, sve duži rok dospijeća stambenih kredita i sve veći odnos otplate duga i prihoda povećavaju osjetljivost potrošača na moguće nepovoljne finansijske okolnosti, navode u centralnoj banci.
HNB je simulirao moguće povećanje troška otplate kredita u uvjetima povećanja cijene financiranja banaka, a potom posredno i NRS, u dva scenarija koji se razlikuju po intenzitetu rasta tog referentnog parametra.
U scenariju povećanja NRS-a za 70 baznih poena, povećanje troškova otplate bilo bi vrlo malo, pa bi za više od 4/5 lota stambenih kredita, odnosno za oko 55 hiljada parcela, mjesečni trošak otplate bi porasle na najviše pet posto, odnosno u prosjeku na sedam eura, dok bi trošak otplate za 99 posto nestambenih kredita, njih nešto manje od 110.000, bio ispod pet posto, u prosjeku tri eura. prema HNB-u.
U scenariju povećanja NRS za 150 baznih poena, s druge strane, povećanje troškova otplate bilo bi manje od pet odsto za približno 4/5 nestambenih kredita (oko 85 hiljada lotova) i za neznatno manje od trećine stambenih kredita (oko 19 hiljada parcela) sa varijabilnom kamatnom stopom odnosi se na NRS.
Nadalje, za nešto više od trećine stambenih i preostalu petinu nestambenih kredita povećanje troškova otplate duga bilo bi veće od pet posto, a manje od deset posto (24 eura), dok bi povećanje troškova otplate bi premašile deset posto za nešto više od trećine stambenog prostora, a to je u prosjeku 46 eura za nešto manje od 24.000 parcela, a za samo jedan posto nestambenih kredita, u prosjeku 58 eura, HNB izračunati.
U potonjem scenariju, trošak otplate duga najviše bi se povećao, u prosjeku za 16,5 posto, za zajmoprimce sa stambenim kreditima sa preostalim rokom dospijeća dužim od 20 godina, a u ovoj klasi preostalog dospijeća, početni nivo kamatna stopa ne utiče značajno na povećanje troškova otplate.
S druge strane, prema HNB-u, utjecaj interakcije početnog zakonskog ograničenja na kamatne stope eksplicitno se razmatra u scenariju sa simuliranim povećanjem kamatnih stopa od 70 baznih bodova. Tako se u kratkom roku trošak otplate neće povećati za zajmoprimce sa kamatnim stopama na nivou limita, dok bi trošak otplate za zajmoprimce sa kamatnom stopom do tri odsto mogao da poraste u proseku za oko 6,5 odsto.
“Međutim, vrlo je malo kredita sa veoma dugim rokom dospijeća, preko 20 godina, i relativno niskim nivoom tekućih kamatnih stopa, ispod tri posto, odnosno nešto manje od 6,5 posto glavnice kredita vezanih za NRS. čija će kamatna stopa biti promjenjiva tijekom 2024. To sugerira da bi povećanje NRS moglo imati vrlo ograničene efekte na finansijsku stabilnost”, zaključuju analitičari HNB-a.
Bankarski sektor ostvario je visoke profite u 2023. godini
U HNB-u navode i da za sada dobro poslovanje nefinancijskih kompanija smanjuje njihovu osjetljivost na pooštrene uvjete financiranja, iako blagi rast ionako relativno visoke zaduženosti povećava rizike za sposobnost otplate duga u slučaju smanjenja poslovnu aktivnost.
Bankarski sektor je u 2023. godini ostvario visoku dobit, a njegovu visoku otpornost potvrdili su i rezultati stres testa solventnosti i likvidnosti prema malo vjerovatnim, vrlo intenzivnim šokovima. Međutim, izgledi za profitabilnost u srednjem roku narušeni su kontinuiranim rastom troškova finansiranja, mogućim pogoršanjem kvaliteta aktive i povećanim rizikom kamatnih stopa.
U fokusu makrobonitetne politike HNB-a ostaje održavanje visoke razine zaštitnih slojeva kapitala, koji pomažu očuvanju otpornosti banaka u slučaju pogoršanja makroekonomskih ili financijskih uvjeta bez negativnih učinaka na dostupnost kredita, zaključuje se u sažetku publikacije.
(Hina) xmm
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
https://times.ba/wp-content/uploads/2024/06/Cijene-nekretnina-nastavljaju-rasti-HNB-upozorava-da-snazno-rastu-i.jpg
Datum i vrijeme objave: 07. 06. 2024 14:29