Kako su objasnili, za potrebe fiskalizacije (stavljanje fiskalne kase u upotrebu) potrebno je unaprediti elektroenergetsku infrastrukturu, nabaviti fiskalne kase i uvesti “brzi” internet. Kada je premijer Milojko Spajić krajem oktobra prošle godine, na dan izbora svoje vlade, pokušao kreditnom karticom platiti ručak u skupštinskom restoranu, rečeno mu je da to može učiniti samo u gotovini. Osoblje restorana je Spajiću u prisustvu novinara “Vijesti” objasnilo da nemaju POS terminal (Point of Sale – uređaj koji omogućava plaćanje robe i usluga karticom ili telefonom na prodajnom mjestu) i da se plaćanje vrši samo u gotovini. Saborski restoran, kojim upravlja Uprava za državnu imovinu, ne samo da nema POS terminal, već nema ni fiskalnu kasu, pa se računi ili ne izdaju ili ih osoblje štampa na tzv. paragon blokovi. Spajić tada nije reagovao na to što nije dobio račun, iako se, otkako je ministar finansija u Vladi Zdravka Krivokapića, zalaže za jačanje poreske discipline i bolju kontrolu Novac teče elektronskom fiskalizacijom, a kada je 2021. počela primjena sistema elektronske fiskalizacije, rekao je da “građani nisu dužni da plaćaju račun bez QR koda”. Iz Uprave za državnu imovinu saopšteno je da bi skupštinski restoran uskoro mogao da dobije fiskalni keš, što, kako objašnjava izvor “Vijesti”, ne znači da će plaćati porez na dodatu vrijednost (PDV). U Upravi za državnu imovinu, koja je nadležna za ovaj i druge ugostiteljske objekte u državnim institucijama, Vijestima je nezvanično rečeno da je u toku proces rješavanja problema fiskalizacije i da su stvoreni uslovi za finansiranje tog procesa. Kako su objasnili, za potrebe fiskalizacije (stavljanje fiskalne kase u upotrebu) potrebno je unaprediti elektroenergetsku infrastrukturu, nabaviti fiskalne kase i uvesti “brzi” internet. Proces uvođenja fiskalnih kasa u Crnoj Gori je 2001. i 2002. godine sprovela tadašnja Uprava javnih prihoda, kako bi se poreski obveznici pripremili za uvođenje PDV-a. U decembru 2001. godine, u sklopu reforme poreskih zakona, Skupština je usvojila Zakon o porezu na dodatu vrijednost, a PDV, čija je opšta stopa tada iznosila 17 posto, a sada 21 posto, počeo se primjenjivati 2003. godine. godine. Usvajanjem Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga u Crnoj Gori je započet proces elektronske fiskalizacije. Zakon je stupio na snagu u augustu 2019. godine, a njegova primjena, nakon nekoliko odgađanja, počela je 1. juna 2021. godine. Projekat elektronske fiskalizacije pratio je trendove tehnološkog razvoja, a osnovni cilj je evidentiranje svih izdatih gotovinskih i bezgotovinskih računa. u bazi podataka Uprave prihoda u realnom vremenu. U Poreskoj upravi (PU) Vijestima je rečeno da je skupštinski restoran oslobođen plaćanja poreza. Pojašnjavaju da je Zakonom o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga propisano da se obveznikom fiskalizacije, između ostalog, smatra i pravno lice obveznik poreza na dobit koje je dužno da izda račun za isporuku proizvoda ili usluga. „Takođe, odredbama člana 5. citiranog zakona propisani su slučajevi prometa proizvoda i usluga čiji su ponuđači – poreski obveznici oslobođeni obaveze fiskalizacije, odnosno ne smatraju se obveznicima fiskalizacije, dok je odredbama člana 6. istog. zakona propisano je da obveznik fiskalizacije, koji ostvaruje promet iz različitih djelatnosti, oslobađa obaveze fiskalizacije za djelatnosti propisane odredbama člana 5. citiranog zakona”, saopšteno je iz PU. Pozivajući se na Zakon o porezu na dobit pravnih lica, rekli su da, između ostalog, organi državne uprave nisu obveznici poreza na dohodak “ako su, u skladu sa posebnim zakonom, osnovani za obavljanje neprofitne djelatnosti”. Podsjećaju da je Zakonom o PDV-u, između ostalog, propisano da su državni i lokalni organi i organizacije obveznici ako prodaju proizvode ili usluge koji su oporezivi kod drugih obveznika, te su dužni izdati račun ili drugi dokument koji služi kao interno glasanje. . „Osnovno pitanje kada je u pitanju rad objekata ove vrste je da li se u ovakvim slučajevima radi o ugostiteljskoj djelatnosti za koju postoji obaveza registracije kod nadležnog organa, ili se takvo pružanje usluga ne smatra ugostiteljskom djelatnošću. “, saopćeno je iz Poreske uprave. Ukazuju i na član 94. Zakona o turizmu i ugostiteljstvu, koji kaže da se ovaj zakon ne odnosi na „pripremanje i usluživanje toplih i hladnih napitaka, bezalkoholnih pića i jednostavnih jela, koje državni organi, privredni subjekti i dr. pravna i fizička lica obezbeđuju svojim zaposlenima u sopstvenom prostoru tokom procesa rada“, te da stoga skupštinski restoran nije obavezan za fiskalizaciju. „Imaću u vidu navedeno, te da objekti u kojima se organizuje ishrana i piće za zaposlene rade neprofitno u okviru državnog organa, za koje je zakonodavac propisao oslobađanje od plaćanja poreza na dobit, evidentiranje prometa. u takvim objektima ne podliježe obavezi fiskalizacije“, stoji u odgovoru PU. Međutim, iz ove institucije nisu odgovorili na pitanje zašto hranu i piće u skupštinskom restoranu mogu da konzumiraju oni koji nisu narodni poslanici, kao i članovi Vlade, novinari, gosti, kao i zašto se plaćaju računi za alkoholna pića se ne izdaju, jer u Zakonu o pozvanim, nisu navedeni. “Vijesti” su o tome razgovarale sa stručnjakom za poresko pravo, koji nezvanično kaže da je pogrešno tumačenje da se na navedene usluge ne primjenjuje Zakon o PDV-u, jer ih član 94. Zakona o turizmu i ugostiteljstvu ne smatra ugostiteljskim uslugama. „Bilo da je nešto oslobođeno oporezivanja na osnovu Zakona o PDV-u ili nije fiskalizovano na osnovu Zakona o fiskalizaciji, ova dva zakonska teksta to moraju propisati“, objašnjava on. On navodi primjere bankarskih usluga, kao i usluga priređivanja igara na sreću koje su oslobođene plaćanja ovog nameta jer je “to izričito uređeno određenim članom Zakona o PDV-u”. “Zbog toga je važno znati kako se konkretnim zakonom, odnosno Zakonom o igrama na sreću, definiše usluga priređivanja igara na sreću. Oni koji su ovako definisani puštaju se na slobodu”, objasnio je on. Prema njegovim riječima, u kontekstu ugostiteljskih usluga potpuno je nebitno kako su one uređene Zakonom o turizmu i ugostiteljstvu, odnosno da li postoje usluge slične vrste koje se ne smatraju ugostiteljskim uslugama sa stanovišta primjene PDV-a. Act. “Ako bi se ovim propisom namjeravala ova vrsta usluge izuzeti iz člana 94. Zakona o turizmu i ugostiteljstvu, to bi moralo biti izričito propisano. Dakle, izuzetak u članu 94. odnosi se na obaveze iz tog zakona, a on nema uticaja na Zakon o PDV-u, odnosno ne može uticati na PDV status predmetne usluge“, kaže sagovornik „Vijesti“. “. Hrana i piće za predstavnike i “na liniji” Skupštinski restoran je među najjeftinijim restoranima u Crnoj Gori, iako poslanici imaju plate i do tri puta veće od prosjeka. Međutim, zbog kritika dijela javnosti, cijene nisu niže kao prije deset godina, pa kuhani obrok u skupštinskom restoranu košta u prosjeku pet eura, dok je kafa i dalje najjeftinija, što je potvrdio i ” Novinari Vijesti koji prate skupštinske sjednice.
U Upravi za državnu imovinu “Vijesti” je nezvanično potvrđeno da predstavnici i zaposleni u reprezentativnim klubovima imaju pravo da ne plate odmah nakon konzumiranja hrane i/ili pića u restoranu. Kako su kazali, u ovakvim situacijama neplaćeni iznos se fakturiše i šalje reprezentativnim klubovima, a oni početkom mjeseca izmiruju dug za prethodni.
POPULARNO:
- Mlada znanstvenica Staša Stanković razvija terapije za neplodnost i reproduktivno zdravlje žena
- Igrao se rukomet na pijesku i uživalo u raftingu
- Da vas naježim: Pogledajte kako srpski član Legije stranaca pozdravlja srpske olimpijce sa obala Sene
- Milatović najavio izbore u Podgorici za 29. septembar | Info
- Dvanaest optuženih: Jedan je proizvodio Galaxy sa čajem od žalfije, drugi su ga pakovali i prodavali
- Zaharova ogorčena, poručila da je otvaranje OI ogroman neuspjeh, pojasnila i zašto
- Uzela apartman u Hrvatskoj na tri minuta od plaže: Nije joj bilo dobro kad je shvatila šta to znači
- Izvoz lijekova skočio za 29 milijuna KM, žitarica za 22,3, oružja za 42 mil.