Dela srpskih slikara, koji su uglavnom stvarali tokom 20. veka, izložena su u Državnom arhivu Srbije, a svi zainteresovani mogu ih pogledati do 1. jula. Povodom 125 godina Državnog arhiva Srbije i obeležavanja Dana arhiva Srbije, otvorena je izložba u zgradi arhiva u Karnegievoj ulici. Umetnička zbirka Državnog arhiva Srbije. Postavku čine dela iz bogate umetničke zbirke koju je Državni arhiv Srbije počeo da formira šezdesetih godina 20. veka, a autorka izložbe je Jelica Reljić, arhivski savetnik Državnog arhiva Srbije. Plakat za izložbu je “ukrašen” slikama mladost koju je naslikao Svetislav Jovanović, brat jednog od naših najvećih slikara Paje Jovanovića, a koji je dospeo u arhiv zahvaljujući zaostavštini porodice Arnautović. Državni arhiv ima bogatu izložbenu djelatnost i svake godine priređuje izložbe dokumenata, a ove godine, zbog značajnog jubileja, odlučili su se za nešto drugačiji format – umjetnička djela Paje Jovanovića, Borivoja Stevanovića, Jelisavete Petrović, Petra Lubarde, Olje Ivanjicki su predstavljeni… Među poznatim imenima čije slike možete videti su Boža Ilić, Živko Stojsavljević, Radomir Reljić, Vera Božičković Popović, Ljiljana Blažeska, Dušan Janković i Đurđe Teodorović. Po prvi put su javnosti predstavljena umetnička dela iz bogate zaostavštine Aleksandra Arnautovića, bivšeg upravnika Državnog arhiva, koji je služio u ambasadi Srbije u Parizu 20-ih i 30-ih godina 20. veka. Tako se u zbirci Državnog arhiva Srbije nalaze brojni radovi srpskih slikara koji su se školovali u Francuskoj. Izložba je otvorena 21. decembra prošle godine, a razlikuje se od prethodnih po tome što su umjetnička djela bila izložena prvi put. „To je učinilo izložbu veoma popularnom, čini mi se da je vizuelni efekat veoma značajan“, rekla je za To Sam Ja istoričar i arhivist Anja Vulić. Izložba je otvorena do 1. jula – iako je prvobitno trebalo da se završi 21. maja, zbog velikog broja posetilaca odlučeno je da traje duže. Prema rečima Anje Vulić, mladi su veoma zainteresovani za izložbu, uprkos predrasudama da ih kultura ne zanima. „Ono što bih želeo da istaknem, a što mi je bilo jako dirljivo i lepo, jeste da je jedan od slikara čiju sliku imamo na izložbi bio na otvaranju. Riječ je o akademskom slikaru Zdravku Vajagiću“, rekla je Anja Vulić. Zbirka umjetnina formirana je na različite načine, a izvori nisu isti. Anja Vulić je objasnila da je formiranje zbirke počelo šezdesetih godina 20. veka kada je Sredoje Urošević, tadašnji upravnik Državnog arhiva Srbije, zatražio od Ministarstva slike da oplemeni prostor. Umjetnička galerija je to dozvoljavala, ali uvjet je bio da se radi o modernim, relativno mladim slikarima i umjetnosti koja je tek nastajala. Danas su to slike Radomira Reljića, Olje Ivanjicki i Petra Lubarde. Drugi dio izložbe čine značajni legati porodica Jelenić, Arnautović i Gatalović. Aleksandar Arnautović je neposredno pre Drugog svetskog rata bio direktor Državnog arhiva, a njegov život i rad direktno su vezani za Francusku. Upravo zbog toga, veliki dio njegove zaostavštine čine djela slikara koji su se u međuratnom periodu uglavnom školovali u Parizu. Državni arhiv Srbije je nedavno dobio na poklon deo zaostavštine dr Miomira Miše Gatalovića, unuka akademske slikarke Ljubice Cuce Sokić. Među darovitim radovima je i jedan od njenih manje poznatih autoportreta iz mladosti. Jedna od slika na izložbi je portret dr Mihajla Gavrilovića, prvog direktora Državnog arhiva Kraljevine Srbije, koji je naslikao Paja Jovanović. Gospođa Vulić je istakla da Gavrilović ima značajno mesto u srpskom društvu. On je već bio iskusan doktor istorijskih nauka, diplomata sa izuzetnim znanjem i vizijom, zbog čega nije slučajno izabran za prvog menadžera. S desna na levo: upravnici Mihajlo Gavrilović (rad Paje Jovanović) i Rista Odavić (rad Dušan Janković) „Važno je naglasiti da je dr Mihajlo Gavrilović bio deo jedne intelektualne struje koja je znala da je za stvaranje države potrebno da kultura ide u korak sa njom. „Državni arhiv nije samo ustanova kulture, već organ uprave i čuvar nacionalnog, kulturnog i političkog identiteta, a samim tim i bedem postojanosti“, rekla je Anja Vulić. Ona je sa nama podijelila i zanimljiv podatak – naime, prvi prepisivač državnog arhiva bio je Radoje Domanović. Prva službena zgrada Državnog arhiva podignuta je 1928. godine, a gradnja je počela 1925. godine na inicijativu tadašnjeg upravnika Riste Odaviča, koji je vidio da se protok arhivske građe povećava i da je potrebno izgraditi namjensku zgradu kako bi se da ga sačuvamo na adekvatniji način. Zgradu je projektovao arhitekta Nikolaj Krasnov, ruski emigrant, koji je bio i glavni projektant zgrade (1934-1936) Doma Narodne skupštine u Beogradu. Njegova bista nalazi se u parku preko puta zgrade Državnog arhiva, na Malom Tašmajdanu. Anja Vulić je ispričala i da je prostor na kome se danas nalazi zgrada arhiva nekada bio hipodrom, a da je neposredno pred Drugi svetski rat, 1939. godine, tadašnji upravnik Aleksandar Arnautović insistirao da se depo proširi na prostor gde je parking. sad. Arhiv ima i zgradu u Železniku iu njoj se čuva novija građa iz vremena Drugog svetskog rata koju su stvorile vlasti SR Srbije posle 1945. godine.Likovni radovi u čast jubileja
Veliko interesovanje, posebno među mladima
Zbirka se sastoji iz dva dijela – slika i legata
Na izložbi je i portret prvog upravnika Državnog arhiva
Zgradu Arhiva projektovao je ruski arhitekta
POPULARNO:
- Vlada je potvrdila da neće svi studenti imati minimalnu platu od 800 eura Info
- Abazović postavlja pitanje Spajić Info
- MILAN KNEZEVIĆ POSLAO ODGOVOR NA PIZZULU! “Tonio Picula ima problem sa crkvenim kalendarom”
- Snoop Dogg je nosio baklju na otvaranju Olimpijskih igara: ‘Učinio sam nešto danas!’
- Najčešće higijenske greške
- 6 originalnih stajlinga za plažu
- Spektakularnom ceremonijom na rijeci Seni otvorene Olimpijske igre u Parizu!
- Vlada je predložila Obradovića za člana i izabrala direktora Info instituta Simo Milošević