Prije oko pet i po hiljada godina, sjeverna Afrika prošla je kroz dramatičnu transformaciju. Sahara se proširila, a pašnjaci, šume i jezera pogodna za ljude nestali su. Ljudi su bili prisiljeni povući se u planine, oaze i dolinu i deltu Nila.
Kako je relativno velika i razuđena populacija bila stisnuta u manje i plodnije prostore, bila je potrebna inovacija u novim načinima proizvodnje hrane i organizaciji društva. Uskoro nakon toga, pojavila se jedna od prvih velikih civilizacija na svijetu – drevni Egipat.
Ova tranzicija s posljednjeg “afričkog vlažnog perioda”, koji je trajao od prije 15.000 do prije 5.500 godina, do trenutnih suhih uvjeta u sjevernoj Africi najjasniji je primjer klime prelaska točke preokreta u nedavnoj geološkoj historiji. Klimatske prekretnice su pragovi koji, jednom pređeni, rezultiraju dramatičnim klimatskim promjenama do nove stabilne klime.
Nova studija objavljena u Nature Communications otkriva da je prije nego što je sjeverna Afrika postala sušnija, njezina klima “treptala” između dva stabilna klimatska stanja prije nego što je trajno prešla. Ovo je prvi put da je pokazano da se takvo treptanje dogodilo u prošlosti Zemlje. I sugerira da bi mjesta s visoko varijabilnim ciklusima promjene klime danas u nekim slučajevima mogle krenuti prema svojim prekretnicama, prenosi Science Alert.
Hoćemo li imati bilo kakva upozorenja o klimatskim prekretnicama jedna je od najvećih zabrinutosti klimatskih naučnika danas. Kako prelazimo globalno zagrijavanje od 1,5˚C, najvjerojatnije prekretnice uključuju urušavanje ledenih ploča na Grenlandu ili Antarktiku, umiranje tropskih koralnih grebena ili naglo otapanje arktičkog permafrosta.
Neki tvrde da će biti upozoravajućih znakova ovih glavnih klimatskih promjena. Međutim, ovi znakovi vrlo su ovisni o stvarnom tipu prekretnice, a tumačenje tih signala stoga je teško. Jedno od velikih pitanja je da li će prekretnice biti karakterizirane treptanjem ili će klima na početku izgledati stabilnije prije nego što se preokrene odjednom.
620.000 godina historije okoliša
Da bismo istražili dalje, okupili smo međunarodni tim naučnika i otišli u bazen Chew Bahir na jugu Etiopije. Ovdje je postojalo veliko jezero za vrijeme posljednjeg afričkog vlažnog perioda, a naslage sedimenta, nekoliko kilometara duboke, ispod jezerskog dna precizno bilježe historiju fluktuacija jezera uzrokovanih klimom.
Danas je jezero većinom nestalo i naslage se mogu probiti relativno jeftino bez potrebe za bušilicom na plutajućoj platformi ili na bušačkom brodu. Probili smo 280 metara ispod suhog jezerskog dna – gotovo jednako duboko kao što je visok Ajfelov toranj – i izvadili stotine cijevi blata promjera oko 10 centimetara.
Velika bušilica na ravnom prašnjavom tlu
Bušenje za drevni jezerski sediment u Chew Bahiru. (Asfawossen Asrat) Spajanjem ovih cijevi zajedno tvore tzv. sedimentarnu jezgru. Ta jezgra sadrži vitalne kemijske i biološke informacije koje bilježe prošlih 620.000 godina klimatske i okolišne historije istočne Afrike.
Sada znamo da je na kraju afričkog vlažnog perioda bilo oko 1.000 godina u kojima je klima redovito izmjenjivala između intenzivno suhe i vlažne.
Ukupno smo uočili barem 14 suhih faza, svaka je trajala između 20 i 80 godina i ponavljala se s intervalima od otprilike 160 godina. Kasnije su se pojavile sedam vlažnih faza, sličnog trajanja i frekvencije. Konačno, oko 5.500 godina prije sadašnjosti, suha klima je prevladala zauvijek.
Klimatsko treptanje
Ove visokofrekventne, ekstremne mokro-suhu fluktuacije predstavljaju izraženo klimatsko treptanje. Takvo treptanje može se simulirati u računalnim programima klimatskih modela i također se događalo u ranijim klimatskim tranzicijama u Chew Bahiru.
Vidimo iste vrste treptanja tokom prethodne promjene iz vlažne u suhu klimu prije otprilike 379.000 godina u istoj sedimentnoj jezgri. Izgleda kao savršena kopija tranzicije na kraju afričkog vlažnog perioda.
Ovo je važno jer je ova tranzicija bila prirodna, budući da se dogodila dugo prije nego što su ljudi imali ikakav utjecaj na okoliš. Znanje da se takva promjena može dogoditi prirodno protivi se argumentu nekih akademika da su uvođenje stoke i novih poljoprivrednih tehnika možda ubrzali kraj posljednjeg afričkog vlažnog perioda.
Nasuprot tome, ljudi u regiji su nedvojbeno bili pogođeni klimatskom prekretnicom. Treptanje bi imalo dramatičan utjecaj, lako primjetan za jednog čovjeka, u usporedbi s sporom klimatskom tranzicijom koja je trajala desetljećima.
Možda bi to moglo objasniti zašto su arheološka otkrića u regiji tako različita, čak i proturječna, u vrijeme tranzicije. Ljudi su se povlačili tokom suhih faza, a zatim su se neki vraćali tokom vlažnih faza. Na kraju, ljudi su se povukli na mjesta koja su bila redovito vlažna poput Nilske doline.
Potvrda klimatskog treptanja kao preteča značajne klimatske prekretnice važna je jer također može pružiti uvid u moguće signale upozorenja za velike klimatske promjene u budućnosti.
Čini se da visoko varijabilni uvjeti klime poput brzih mokro-suhih ciklusa mogu upozoriti na značajnu promjenu u klimatskom sustavu. Identifikacija ovih preteča sada može pružiti upozorenje koje nam je potrebno da nas buduće zagrijavanje odvede preko jedne ili više od šesnaest identificiranih kritičnih klimatskih prekretnica.
Ovo je posebno važno za regije poput istočne Afrike čija gotovo 500 miliona ljudi već visoko je ranjivo na klimatske promjene uzrokovane utjecajima kao što su suše.
Kliknite ovdje za da bi ste vidjeli Izvor teksta