Ono što izdvaja WASP-193b je njegova zapanjujuće niska gustina, što ga čini izvanrednim među hiljadama egzoplaneta otkrivenih do sada. Vodeći istraživač dr. Khalid Barkaoui iz EXOTIC Laboratorije Univerziteta u Liègeu opisuje je kao drugu planetu najmanje guste poznate, koja zaostaje samo iza Keplera-51d, iako znatno manja, piše IFLScience. Ova ekstremna rijetkost dovodi u pitanje konvencionalne modele plinovitih divova, jer je njegova gustina od 0,059 grama po kubnom centimetru toliko niska da bi plutala na vodi, što podsjeća samo na Saturnov eterični sastav u našem solarnom sistemu. Jupiter je, za poređenje, znatno gušći sa 1,33 grama po kubnom centimetru, dok ih Zemlja nadmašuje sa preko 5,51 grama po kubnom centimetru. Ipak, čak ni izraz “plinski gigant” ne uspijeva da uhvati eteričnu prirodu WASP-193b, koju koautor Julien de Wit sa MIT-a opisuje kao srodnu “super pahuljastom” zraku. Poreklo takve planete ostaje obavijeno velom misterije, prkoseći sadašnjim teorijama o formiranju. Međutim, pojava novih opservatorija kao što je JWST nudi nadu da će se otkriti njena zagonetna prošlost ispitivanjem njene napuhane atmosfere. Francisco Pozuelos, astronom sa Instituto de Astrofisica de Andalucia, naglašava WASP-193b kao kosmičku enigmu koja zahtijeva dalja opservacijska i teorijska istraživanja. Samo dublje udubljivanjem u njegove atmosferske karakteristike astronomi se mogu nadati da će pratiti njegovu evolucijsku putanju i baciti svjetlo na njegovu zbunjujuću genezu. Kao što Barkaoui zaključuje, rješavanje zagonetke WASP-193b zahtijevat će zajednički napor posmatranja i teorije, a predstojeći uvidi JWST-a spremni su da ponude ključne tragove. Nalazi, detaljno opisani u radu objavljenom u Nature Astronomy, označavaju ključni korak u otkrivanju misterija našeg ogromnog i raznolikog svemira. Izvor:
[from_name]
Datum i vrijeme objave: [original_date|%d/%b/%Y]
Međunarodni tim astronoma otkrio je izvanredno otkriće: planet toliko neobičan da se poredi sa šećernom vatom. Nazvana WASP-193b, ova nebeska neobičnost je 50 posto veća od Jupitera, ali samo djelić njegove mase, kruži oko svoje zvijezde svakih 6,25 dana.