Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko rekao je da su ruski vojnici počeli da treniraju sa bjeloruskom vojskom u taktičkom nuklearnom oružju, za koje je Kremlj nagovijestio da bi se moglo koristiti na bojnom polju u Ukrajini. “Eskalacija je u toku. Šta da radimo u ovoj situaciji? Moramo da držimo barut suvim, uključujući ovo smrtonosno oružje”, rekao je on, a prenosi ruska zvanična novinska agencija TASS. Ruske snage otvorile su novi front u ukrajinskoj sjevernoj regiji Harkov, zauzevši sela u blizini granice – ofanziva ukrajinskih zvaničnika upozoren na dana ranije. U međuvremenu u Moskvi, predsjednik Vladimir Putin imenovao je ekonomistu za racionalizaciju svog Ministarstva odbrane i nacionalizaciju ruske odbrambene industrije. Neki posmatrači su vjerovali da je to pokazatelj Putinovih dugoročnih planova da pripremi Rusiju za borbu protiv NATO-a. Ruske snage otvorile su u petak sjeverni front, osporavajući teritoriju koju su napustile krajem maja 2022., nakon što nisu uspjele zauzeti Kijev, Černihiv, Sumi i Harkov, glavne gradove na sjeveru Ukrajine. Ukrajinski i zapadni stručnjaci rekli su da je cilj bio da seje panika, preusmjeri oskudna sredstva prije nego što stigne novo američko oružje i olakša teritorijalna osvajanja na istoku Ukrajine, gdje su se vodile najžešće borbe. Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy rekao je u svom nedjeljnom večernjem obraćanju: “Namjera napada u Harkovskoj oblasti je da rastegne naše snage i potkopa moralnu i motivacijsku osnovu sposobnosti Ukrajinaca da se brane.” “(Ruske snage su) vjerovatno vodile početnu fazu ofanzivne operacije sjeverno od grada Kharkiva koja ima ograničene operativne ciljeve, ali je namijenjena za postizanje strateškog efekta privlačenja ukrajinskog ljudstva i materijala iz drugih kritičnih sektora fronta u istočnoj Ukrajini”, rekao je Institut za proučavanje rata (ISW), think tank sa sjedištem u Washingtonu. Činilo se da broj ruskih trupa to potvrđuje. Ukrajinski vojni komentatori Konstantin Mašovec i Aleksandar Kovalenko rekli su da je Rusija poslala oko 2.000 vojnika na liniju fronta, sa još oko 2.000 u neposrednoj rezervi i skoro 4.000 koje bi trebalo da stigne u roku od nedelju dana od početnog napada. Ove snage su udarile na dvije tačke na granici, jedna za naselje Lyptsi, 18 km sjeverno od grada Harkova, a druga za Vovčansk, oko 30 km (18,6 milja) istočno. Rusko ministarstvo odbrane preuzelo je pravo na pet sela u subotu i još četiri u nedjelju, iako nije jasno da li je Ukrajina prethodno u potpunosti kontrolisala ova pogranična naselja. Do utorka su se ruske i ukrajinske snage borile unutar naselja Lipci i Vovčansk, otprilike 5 km (3 milje) od granice. “Ove sedmice situacija u Harkovskoj oblasti značajno se pogoršala”, napisao je ukrajinski glavnokomandujući Oleksandr Syrskii u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram. “Trenutno su u toku borbe u pograničnim područjima… Situacija je teška, ali odbrambene snage Ukrajine čine sve da zadrže odbrambene linije i položaje.” Novi front je zakomplikovao odbranu Ukrajine. Generalštab je rekao da se u nedjelju dogodilo 146 borbenih sukoba na svim frontovima – u odnosu na 84 četiri dana ranije. Bilo je nejasno da li je ruski gambit odvlačenja pažnje uspio. Njene snage su u subotu malo napredovale na glavnim istočnim frontovima Chasiv Yar i Avdiivka, ali su u ponedjeljak ukrajinski branioci očistili rusku poziciju iz šumskog područja u Bohdanivki, sjeverno od Chasiv Yar-a, kako bi osujetili opkoljavanje. Rusija postepeno eskalira nedeljama, uoči onoga što Ukrajina očekuje da će biti velika ofanziva ovog leta. Ministarstvo odbrane Ujedinjenog Kraljevstva procijenilo je da su ruski napadi porasli za 17 posto između marta i aprila, a da se tri četvrtine njih dešavaju na istoku – gdje je Rusija rekla da je njen neposredni cilj da završi osvajanje Luganska i Donjecka. Niti sjeverni front nije bio potpuno iznenađen. Ukrajinski zvaničnici upozorili su na nagomilavanje od najmanje 35.000 vojnika sjeverno od granice. A Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova, najavio je namjeru Moskve da zauzme grad Harkov 19. aprila, kao dio Putinovog plana da uspostavi “sanitarnu zonu” 10 km (6 milja) duboko unutar Ukrajine, kako bi ruska naselja držala izvan dometa Ukrajinska artiljerija. Ukrajinska protivvazdušna odbrana je slaba, a njene zalihe oružja i dalje su male. Činilo se da Rusija koristi sve svoje raspoložive resurse da napadne Ukrajinu tokom perioda slabosti. SAD nisu poslale gotovo nikakvo oružje Ukrajini u prva četiri mjeseca ove godine, jer su se republikanci u Kongresu usprotivili zahtjevu američkog predsjednika Joea Bidena za dodatnu vojnu potrošnju za Ukrajinu od 60 milijardi dolara. Bajden je potpisao taj zakon 24. aprila i oružje je navodno ponovo počelo da teče, ali komandant ukrajinskih kopnenih snaga Oleksandr Pavljuk rekao je za The Economist da ruske snage uživaju artiljerijsku prednost od 20 prema jedan na istoku. Činilo se da Putin teži teritorijalnom osvajanju prije nego što je američko i evropsko oružje vratilo ukrajinske snage na snagu. Slična priča je bila i u protivvazdušnoj odbrani. Pavlyuk je rekao da Rusija uživa “ogromnu nadmoć u vazduhu”, što joj je omogućilo da ispusti razorno moćne klizne bombe na ukrajinske odbrambene položaje. Zelenskyy je rekao da je 9.000 njih otpušteno do kraja aprila, što je stopa od 76 dnevno. Wall Street Journal je izračunao da je Ukrajina oborila 46 posto ruskih projektila u posljednjih šest mjeseci, u poređenju sa stopom obaranja od 73 posto u prethodnih šest mjeseci. Podaci New York Timesa došli su do sličnog zaključka: Ukrajina je zaustavila manje od polovine pristiglih projektila, u poređenju sa 80 posto prije godinu dana. “Nema sumnje, višemjesečno kašnjenje u odobravanju zahtjeva za dopunski budžet i slanju opreme u Ukrajinu koštalo je troškove,” rekao je Blinken u informativnom programu CBS-a Face the Nation. Čak i dok se borila protiv nove invazije sa sjevera, Ukrajina je nastavila lansirati rakete i bespilotne letjelice tokom protekle sedmice, koji su pogodili rusku energetsku infrastrukturu i uznemirili njene linije snabdijevanja. Ukrajinski dronovi pogodili su rafineriju nafte i skladište za pretovar nafte u Baškortostanu 9. maja. Sljedećeg dana, saopštila je ukrajinska vojna obavještajna služba, udarila je u rafineriju Perviy Zavod u ruskoj oblasti Kaluga, koju je ponovo udarila mjesec dana ranije. U subotu su ukrajinske specijalne službe rekle novoj agenciji Suspilne da su udarile u rafineriju Lukoila u regiji Volgograd. A u nedjelju je ukrajinska vojna obavještajna služba saopštila da je udarila na naftno skladište Kaluganefteprodukt u Kalugi i Novolipetsku metaluršku tvornicu u regiji Lipetsk, dok je ponovo napala rafineriju Lukoil u Volgogradu. U utorak je došlo do daljnjeg štrajka – ovog puta na voz koji je vjerovatno prevozio gorivo na front u Samofalovki. Činilo se da Putin kopa za racionalizaciju ruskih vojnih nabavki i preoblikovanje ruske odbrambene industrije, tako što je u nedjelju imenovao ekonomistu za ministra odbrane. Putin je imenovao ekonomistu Andreja Belousova za ministra odbrane, smenivši Sergeja Šojgua sa funkcije na kojoj je bio 12 godina. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima da je odluka povezana sa potrebom da se „ekonomija bezbednosnog bloka učini delom privrede zemlje“. U prijedlogu premijera Mihaila Mišustina o imenovanju ministra industrije Denisa Manturova za prvog potpredsjednika vlade bio je i ekonomski prioritet. „Status potpredsednika vlade koji je zadužen za sektor industrije treba da bude podignut jer je ključno da se obezbedi tehnološko vođstvo“, rekao je Mišustinov portparol Boris Beljakov. “Ove promjene na visokom nivou nakon ruskih predsjedničkih izbora snažno sugeriraju da Putin poduzima značajne korake ka mobilizaciji ruske ekonomije i odbrambene industrijske baze kako bi podržao dugotrajni rat u Ukrajini i eventualno pripremio se za buduću konfrontaciju s NATO-om”, rekao je ISW.
Datum i vrijeme objave: 2024-05-15 16:30:13Nova kopnena invazija
Duboki udari Ukrajine
Rusija je u protekloj sedmici psihološki, taktički i ekonomski eskalirala svoj agresivni rat u Ukrajini, kako je američki državni sekretar Antony Blinken priznao, “trenutak je izazovan”.